Izbori u Bremenu - dan poslije: Socijademokrati i Zeleni razočarani rezultatima

Bild 1 vergrößern +

Jens Böhrnsen (na slici) i SPD su izgubili puno glasova, no SPD ostaje najjača stranka (Fotostrecke 1)

• Fotostrecke 1: zurück zu Bild 5 von 5 <
• Bild 1/5
• Fotostrecke 1: vor zu Bild 2 von 5 >

Prema privremenim i još uvijek neslužbenim rezultatima, SPD je na izborima za bremenski parlament dobio 32,8, a Stranka Zelenih 15,2 posto glasova. Socijademokrati su izgubili oko 5,5, a Zeleni nešto više od 7 posto glasova u odnosu na prethodne izbore iz 2011. godine. Oporbeni CDU je dobio povjerenje od 22,6 posto birača – što je 2,2 posto više nego prije četiri godine. U bremenski parlament ulaze još četiri stranke: Stranka Ljevice koja je, prema privremenim rezultatima, osvojila 9,3 posto, FDP sa 6,8, AfD s 5,4 i BIW s 3,3 posto osvojenih glasova.

Jens Böhrnsen odlazi s dužnosti

Iako to nitko nije očekivao, šef bremenskog SPD-a odlazi s političkih dužnosti. „Kao glavni kandidat svoje stranke, razumljivo je da preuzimam odgovornost za razočaravajući izborni rezultat“, priopćio je danas Jens Böhrnsen, koji se više se ne želi kandidirati za gradonačelnika Bremena niti za predsjednika bremenskog Senata. To je posljedica slabog rezultata njegove stranke: prema trenutnim privremenim i neslužbenim rezultatima, ona je dobila ispod 33 posto glasova, najmanje u svojoj poslijeratnoj povijesti. 65-godišnji Böhrnsen je razočaranje izbornim rezultatom pokazao već sinoć: „Uopće se oko toga neću izjašnjavati. Ovo je gorka izborna večer. Polazili smo od toga, a to su pokazivale i ankete, da ćemo izgubiti manje glasova nego što se to sada pokazalo.“

CDU se nudi za koalicijskog partnera

Još neposredno prije izbora Jens Böhrnsen se izjasnio za to da SPD nastavi koaliciju sa Zelenima, kojoj je bio na čelu I koja u Bremenu vladala cijelo posljednje desetljeće. Zeleni su, međutim, sada izgubili više od sedam posto glasova. Dobili su nešto više od 15 posto, a pretekao ih je CDU s oko 22 i pol posto osvojenih glasova. Njegova kandidatkinja ElisabethMotschmann u međuvremenu je ponudila SPD-u koaliciju sa svojim CDU-om, a i sinoć je naglasila: “Željeli smo postići prekid crveno-zelene koalicije i to nam je, prema mojim informacijama, uspjelo ili gotovo uspjelo.”

No, zasad je neizvjesno da li bi ponovo moglo doći do velike koalicije koja je dosad vladala u dva mandata – od 1998. – 2005., a neizvjesno je i tko će u SPD-u naslijediti Jensa Böhrnsena i dobiti mandat za sastavljanje nove vlade. Ukoliko bi došlo do koalicije sa Zelenima, ona bi imala prilčno nestabilnu većinu – samo nekoliko glasova više od opozicije, a ako bi došlo do tzv. velike koalicije, SPD i CDU bi zajedno imali 50 od 83 mjesta u bremenskom parlamentu.

Sedam stranaka ulazi u bremenski parlament

U parlament, uz SPD, Zelene i CDU, ulaze još četiri stranke: Ljevica, FDP, AfD i BIW. Od njih, najviše je glasova dobila Stranka ljevice: više od 9 posto i gotovo da je udvostručila svoj prethodni rezultat, a u parlamentu bi mogla imati 8 mjesta. Prva reakcija glavne kandidatkinje Kristine Vogt: „Vjerujem, to što već sada mogu reći je da smo zaista pobjednici ovih izbora.“

Ipak, najveće iznenađenje predstavlja povratak liberala u parlament: sa svojom nestanačkom kandidatkinjom Lencke Steiner osvojili su nešto manje od 7 posto glasova, a – prema privremenim rezultatima – mogli bi imati 6 mjesta u parlamentu. Lencke Steiner sada će i službeno ući u FDP. Njena prva poslijeizborna izjava: „To što smo danas postigli, to je senzacionalan rezultat! Ludilo! Napokon, ovo je najbolji rezultat kojeg su slobodni demokrati ikad ovdje osvojili u zdanjih 20 ili više godina.“

Desne populističke stranke bi, prema privremenim rezultatima, mogle imati pet mjesta: AfD – Alterativa za Njemačku četiri i BiW – Bürger in Wut – jedno.

Izborni rezultat – pljuska dosadašnjoj koaliciji

Slabi izborni rezultat dosadašnje crveno-zelene koalicije politički promatrači tumače kao odraz problema koji se gomilaju, a slabo rješavaju. Nezaposlenih je u saveznoj zemlji Bremen 11 posto – što je dvostruko više od njemačkog prosjeka. Velik dio zaposlenih radi na određeno vrijeme, imaju tzv. mini job ili neki drugi oblik nesigurnog i slabo plaćenog rada. Nedostaje i socijalnih stanova, pa je stanovanje mnogima postalo preskupo. Uz to, Bremen neki nazivaju i „njemačkom Grčkom“ jer – iako ima svega 660 tisuća stanovnika - ima 21 milijardu eura duga – po glavi stanovnika najviše od svih 16 saveznih zemalja. Sve to prate i drugi problemi: visoka stopa kriminaliteta, nedovoljno nastavnika, slabi rezultati u obrazovanju i sve veći socijalni jaz.