EU i zapošljavanje: Skoro četvrtina mladih bez posla

Bild 1 vergrößern +

Tko ne zapošljava mlade, nema ni budućnosti (ilustracija)

Najmanje problema u Europskoj uniji sa zapošljavanjem imaju mladi na njenom sjeveru, a najviše u njenim južnim dijelovima, prije svega u Grčkoj i Španjolskoj. To se, naravno, dovodi u vezu s krizom, ali ona nije jedini faktor koji utječe na problematiku zapošljavanja. O njoj Radio Forum razgovara s Marijanom Koritnik.

Radio Forum: Najprije pitanje, koliko je mladih bez posla ovdje, gdje mi živimo?

-U Njemačkoj - 330.000 mladih što je 7,7 posto od ukupnog broja. To je podatak koji važi za 2014. Treba odmah reći da su analizom obuhvaćeni mladi između 15 i 24 godine i to oni koji se nalaze u procesu obrazovanja, doškolovanja ili promjene kvalifikacije, zatim oni koji nemaju posao – klasično nezaposleni, koji ga unazad četiri tjedna nisu ni tražili i koji se u sljedeća dva tjedna sigurno neće zaposliti tj. – ako su ga i tražili – radno mjesto nisu dobili. Od spomenutih 330.000 – oko 30 posto ih se nalazi u procesu obrazovanja ili doškolavanja, a ostali su – može se reći – klasično nezaposleni. Ista metoda izračuna primjenjena je za sve zemlje Europske unije tako da su podaci usporedivi. Države članice pak, za svoje domaće potrebe, imaju druge metode pa se od njihovih ovi objavljeni podaci prilično razlikuju.

Radio Forum: Da ostanemo kod te „europske“ metode. Gdje je najlošije: gdje je stopa nezaposlenosti među mladima najveća?

- U Španjolskoj i Grčkoj je najteže: tu je među mladima približno sedam puta veća nezaposlenost nego u Njemačkoj. Konkretno, u Španjolskoj je stopa 53,2, a u Grčkoj 52,4 posto. Znači, sve prema očekivanju: kao što je u Njemačkoj najmanje krize, tako je i procentualno najmanje mladih bez posla, a procentualno ih je najviše tamo gdje je i kriza najveća.

Radio Forum: Da li je kriza jedino mjerilo kod „mjerenja“ nezaposlenosti među mladima?

-Ne. Na nju utječe i konkuretntska sposobnost nacionalne ekonomije, povezanost gospodarstva s obrazovanjem u smislu da poslodavci znaju kakvi će im kadrovi trebati, a sustav obrazovanja da takva zanimanja i „proizvodi“ odnosno školuje. U tom smislu, u Europi je na cijeni njemački tzv. dualni – dvojni - sustav obrazovanja. Znači, mladi u školi dobivaju teoriju, a u isto vrijeme idu po tri godine na praksu u poduzeće. U oko 60 posto slučajeva, kažu analize, u tom istom poduzeću se i zaposle nakon završetka školovanja.

Radio Forum: A što je s onih ostalih 40 posto?

-Stekli su bar praksu, mogu se zaposliti drugdje. Ako i ne nađu posao u svojoj struci, imaju mogućnost da se o državnom trošku prekvalificiraju ili doškoluju. Za razliku od toga, na jugoistoku Europe, tomu smo svjedoci i u Hrvatskoj, koja je također u EU, obrazovni sustav često školuje mlade – kako se tamo kaže – za Zavod za zapošljavanje. Prema „europskoj“ metodi izračuna, u Hrvatskoj je 19,3 posto mladih od 15 do 24 godine bez posla. Nešto lošije je u Bugarskoj i Italiji – 20,2 odnosno 22,1 posto mladih nema posao. Inače, 22,2 posto je europski prosjek.

Radio Forum: Da li se u Evropi u tom smislu nešto menja na bolje ili na gore?

-Kako gdje. U Njemačkoj stalno ide na bolje. Sada je puno manje mladih bez posla nego prije deset godina. Dobro je i u Nizozemskoj, Danskoj, Luksemburgu. U pravilu – europski sjever nema toliko problema. U Hrvatskoj je nezaposlenost među mladima smanjena oko sedam do osam posto u posljednje tri i pol godine, čulo se danas u Zagrebu. Vlada je ciljano poduzela više mjera, ali još uvijek se mladi zapošljavaju najčešće na određeno vrijeme. Dok se to ne promijeni, mladi nemaju ni izvjesnu budućnost, ne mogu planirati obitelj, a što opet negativno utječe na demografska kretanja, a to opet negativno utječe na razvoj gospodarstva, na buduće mirovine i socijalne izdatke koji će se sve više smanjivati itd. U tom smislu već postoje upozorenja za cijelu EU – recimo od njemačke zaklade Robret Bosch. U njoj se kaže: ako jedna četvrtina mladih u EU ne radi i nema izglede da se zaposli, to može imati i teške političke posljedice, jer nezaposleni mladi lako mogu skrenuti u radikalne vode. S tim upozorenjem se svakako može složiti.