Diskusije o izbjeglicama: Činjenice umesto predrasuda

Bild 1 vergrößern +

Izbeglički kamp u Trijeru

Izbjeglice, azilanti, otimaju Nijemcima posao. Dobivaju previše novca i nisu obrazovani. Nerijetko se ovakvi ili slični prigovori ne čuju samo od tzv. običnog svijeta već i od javnih ličnosti, kojima je posao da budu oprezni pri iznošenju stavova. Online program ARD a se pozabavio problemom predrasuda, navodeći ih taksativno i analizirajući svaki od njih.

Predrasuda broj 1: Tražitelji azila otimaju nezaposlenim Nijemcima posao

Ova predrasuda se često čuje a suština je zapravo slijedeća: Tražiteljima azila u Njemačkoj nije nimalo jednostavno niti doći do nekog posla. Tek nakon tri mjeseca od podnošenja molbe mogu dobiti dozvolu za rad. Uz to, osim od službe za odnose sa strancima u mjestu podnošenja molbe, moraju dobiti i dozvolu Saveznog ureda za zapošljavanje. Ova ustanova provjerava ima li ko od Nijemaca, od građana EU ili pak stranac iz tzv. trećih zemalja, prioritet pri zapošljavanju. Tek nakon svih tih provjera azilant može dobiti dozvolu za rad. Upravo ovo pravilo onemogućava da bilo ko preotme posao jednom Nijemcu. Izuzetak od ovog pravila važi kod poslova kod kojih vlada nestašica kvalifikovanog kadra. To se prije svega odnosi na specifične zanate poput mehatronikera ili pak raznih instalatera.

Predrasuda broj 2: Tražitelji azila dobivaju u Njemačkoj isuviše novca

Tražitelji azila u Njemačkoj nemaju pravo da traže uobičajene socijalne usluge kao što je novac za nezaposlene ili pak za stanovanje. Tražitelji azila u pravilu dobivaju osnovno; smještaj, odjeću i hranu. Uz to mjesečno za samce na primjer, sljeduje 143 eura džeparca, za troškove prevoza, telefonske razgovore i slično. Za porodice je maksimalni iznos 359 eura, i to se, po njemačkim uslovima, računa kao egzistencijalni minimum. Ovaj iznos je u visini tzv. Harz IV. Njemački Ustavni sud je još 2012. presudio da bi niža suma za tražioce azila u Njemačkoj bila nehumana.

Predrasuda broj 3: Tražioci azila su loše obrazovani

Prema podatcima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice čak 90 odsto izbjeglica ima završenu neku od škola. 16 odsto tražioca azila su, prema sopstvenim riječima, pohađali gimnaziju, 15 odsto neku od visokih škola. Tek svaki deseti izbjeglica od ukupnog broja onih koji su u Njemačkoj podnijeli molbu za azil, nema baš nikakvo obrazovanje. Nivo obrazovanja, kod onih koji ga imaju, razlikuje se u zavisnosti iz koje države potiču. Posebno dobru naobrazbu imaju oni koji dolaze iz Sirije. Više od jedne petine izbjeglica iz Sirije je pohađalo visoku ili višu školu. 22 odsto gimnaziju. U Saveznom uredu smatraju da je to dobar preduslov za eventualnu integraciju, ističući i problem koji ti ljudi imaju sa priznavanjem školske spreme ali i nedovoljnim znanjem njemačkog jezika. Dakle barem kada je riječ o izbjeglicama iz Sirije predrasuda o loše obrazovanim tražiocima azila, ne stoji.

Predrasuda broj 4: Sve izbjeglice nastoje da dođu u Njemačku

U suštini, Njemačka je na dobrom glasu kod izbjeglica. Razlog je vjerovanje da će ovdje biti bolje tretirani nego u brojnim drugim evropskim zemljama. Stoga mnogi žele zaista da dođu u Njemačku ali i u skandinavske zemlje. Činjenica je da je Njemačka prošle godine pružila utočište za 202.815 tražilaca azila. Ministar unutrašnjih poslova NRW Ralf Jaeger je čak izjavio da je ta savezna država primila više izbjeglica nego čitava Francuska. Tačno, no pri tome ne treba zaboraviti da Njemačka ima više stanovnika od bilo koje druge zemlje EU. To daje, kada je riječ o primljenim izbjeglicama po glavi stanovnika jedne zemlje, sasvim drugu sliku. U tom kontekstu je Njemačka prošle godine bila na šestom mjestu. Prva je bila Švedska sa, statistički gledano, 8,4 primljene izbjeglice na 1000 stanovnika.