Izbjeglička kriza : Gdje su granice novopridošlih u Njemačku?

Bild 1 vergrößern +

Premijer Sachsen-Anhalta Reiner Haselhoff

Više od 12.000 žena, djece i muškaraca godišnje, savezna zemlja Sachsen-Anhalt ne može prihvatiti, izjavio je premijer Reiner Haselhoff i pozvao sve ostale savezne zemlje da takodjer definiraju svoje limite. Istovremeno je ovaj političar CDU-a zatražio da njegova stranka u decembru mjesecu na kongresu demohrišćana( CDU ) donese zaključak o ograničenju broja izbjeglica. Haselhoff smatra da je neophodno jasno definirati gornju granicu, koja se temelji na prihvatne mogućnosti svake savezne zemlje.

Unutar njemačke vladajuće koalicije već sedmicama se vodi oštra debata o ograničenju broja izbjeglica koje dolaze u Njemačku. Savzna kancelarka Angela Merkel se protivi postavljanju ograničenja, što je potvrdila i na kogresu bavarske CSU stranke prošlog petka. Medjutim, i Mlada Unija, dakle podmladak CDU-a traži takodjer da se ograniči dolazak izbjeglica, i već je izradjen odgovarajući prijedlog za stranački kongres u decembru.

Trenutno se u saveznoj koaliciji razmatra uvodjenje fleksibilnijih tzv. Izbjegličkih kontigenata, kako bi se omogućila bolja kontrola svih koji ulaze na njemačku teritoriju. Najviše se zagovara dolazak kontigenta sirijskih izbjeglica, kao što je i ranije bio slučaj sa izbjeglicama iz zemalja u kojima se vode gradjanski ratovi. Svi koji ne dolaze iz takvih zemalja trebaju računati da će biti vraćeni, jer nemaju uslove za dobijanje azila ili izbjegličkog statusa.

Osim ove, vodi se i debata oko zapošljavanja, odnosno plaćanja izbjeglica. Po pitanju minimalne zarade, poslodavci su dopunili svoje zahtjeve, pa traže da se izuzetci za dugotrajno nezaposlene primijene i kod izbjeglica, što znači da ne bi imali pravo na minimalnu zaradu od 8,5 eura na sat. Savez njemačkih sindikata kritizirao je ovaj zahtjev, dok se poslodavci žale da je isuviše administrativnih prepreka za integraciju izbjeglica na tržištu rada.

Savez sindikata DGB koji se izričito protivi zahtjevu oko mininalne zarade smatra da pojedina udruženja poslodavaca žele profitirati od izbjegličke situacije jer traže odstupanja kod primjene pravila o minimalnoj zaradi. I Njemačka industrijska i trgovačka komora (IHK) se s obzirom na priliv izbjeglica izjasnila za obustavu minimalne zarade, ali ne za sve, nego samo za azilante dok su na šestomjesečnoj praksi, a zatim bi imali ista prava kao i ostali zaposleni.