Izbjeglice u Njemačkoj Registracija spora, do smještaja teško...

Borislav Šujanski, Saša Bojić i novinske agencije

Na autoputu A3, koji dijelom prolazi kroz Bajern, sve je više ostavljenih izbjeglica. Policija je bespomoćna i za sada su samo uspjeli da putem tabli, na kojima piše da su izbjeglice na putu, upozore vozače. Sindikat policajaca traži više osoblja.


Passau, izbjeglice čekaju u redu na registraciju
Bild 1 vergrößern +

Passau - Čekanje na registraciju

Njemačku ove godine, umjesto 450 hiljada koliko je početkom godine prognozirano, očekuje puno veći priliv izbjeglica. Ovo je izjavio Njemački Ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maziere (CDU) prilikom posjete sjedištu policije u njemačkom Deggendorfu. Ovdje je inače centar za kontrolu Njemačke granice prema susjednoj Austriji. Sa ove strane sve više izbjeglica dolazi iz pravca Grčke i to preko tzv. balkanske rute. Broj onih koji za ulazak u EU koriste morski put nešto je manji ali i on je u blagom porastu.

U Deggendorfu policajci od početka augusta registruju svakodnevno po oko 250 izbjeglica prije nego ih upute u odgovarajući smještaj. S tim u vezi su i policajci veoma aktivni. Dnevno ih je u pogonu oko 300 i rade u dvije smjene. Prema njihovim izjavama, samo u okolini Passau-a ih svakodnevno pokupe oko 500 ljudi od kojih je većina koristila balkansku rutu.

Ernst Walter: Dramatično na granici

Šef sindikata policije Ernst Walter kaže da je situacija na granici, zbog velikog priliva izbjeglica, dramatična te je tražio značajno povećanje broja osoblja. „Nedostaje nam ljudi kako bi katastrofalnu situaciju mogli uopšte savladati“. Prijedlog Ministarstva da uputi postojeće policajce na granicu nije pravo riješenje ocijenjuje Ernst Walter. Jer, po njemu, prije svega je potrebno više osoblja za podršku indentifikaciji izbjeglica, njihovom registriranju i uopšte brizi za njih. Njegov kolega Rainer Wendt misli pak da bi uz to trebalo ponovno uvesti kontrolu unutar granica Šengena. On smatra da bi time sve one, koji bi neovlašteno došli u Njemačku preko Austrijske granice, mogli odmah vratiti u zemlju u kojoj su prvi put ušli u tzv. šengenski prostor.

Ministar De Maizier se zahvalio policajcima na njihovom požrtvovanom angažmanu i najavio da će njihovi timovi biti pojačani i to ne samo u Saveznoj policiji već i u ostalim ustanovama koje se bave problemima izbjeglica; poput Ureda za strance, sudova, kao i Saveznom uredu za migracije i izbjeglice. Koliko će to brojčano pojačanje biti, ministar nije precizirao. Ovim povodom on je ponovno pozvao stranku Zelenih da prihvati proširenje spiska tzv. sigurnih zemalja u koje bi još trebalo da budu svrstane Albanija, Crna Gora i Kosovo, kako bi izbjeglice iz tih regiona mogle brže da budu vraćene, te je istaknuo da je i vrh SPDa saglasan sa ovakvim proširenjem.

Ministar De Maizier: U EU se nešto mora promjeniti

Ministar je upozorio da bi se i na nivou odlučivanja u EU trebalo nešto promijeniti. Naime, po njemu, trebalo bi da se u Italiji i Grčkoj oformi tzv. Hotspots. U tim čvorištima bi trebalo sve izbjeglice registrovati te one za koje se ustanovi da trebaju zaštitu, razdijeliti po zemljama EU. De Maizier smatra da je tzv. Dublin – sistem, po kojem je ona zemlja odgovorna za davanje azila na čiju je teritoriju izbjeglica prvi put stupio, i dalje pravno važeći.

Nasuprot njemu u Bavarskom savjetu za izbjeglice smatraju da je Njemačka jedna od rijetkih zemalja EU koja ovaj Dublin sistem shvata ozbiljno. Po njima, većina država registrira samo one izbjeglice koje to žele. U savjetu za izbjeglice Bavarske, traže i da se reducira broj policajaca uz samu granicu. Jer, policajci neće spriječiti izbjeglice da uđu u Njemačku već ih na taj način samo prisiljavaju da u Bavarskoj zatraže azil, iako mnogi od njih žele dalje u druge države EU u kojima imaju rodbinu.


Stand: 11.08.2015, 20.10 Uhr