Bolji dani za javne zdravstvene osiguranike : Bundestag usvojio novi zakon o zdravstvenoj skrbi

Bild 1 vergrößern +

Zakon bi trebao, uz ostalo, potaknuti zapošljavanje liječnika i otvaranje ambulanti u njemačkim selima (ilustracija)

Novim zakonom o poboljšanju zdravstvene zaštite, odnosno medicinske skrbi, trebalo bi se puno toga promjeniti. Zakon, čiji je njemački naziv – Versorgungsstärkungsgesetz, odnosi se isključivo na javne odnosno zakonske zdravstvene osiguranike – gesetzlich Krankenversicherte. Što se želi poboljšati i promjeniti?

Otvaranje servisa za dodjelu termina za preglede

Jedna od velikih novosti je otvaranje posebnih servisa za dodjelu termina za liječnički pregled, s obzirom na dosadašnje dugo čekanje na takve preglede. Servisi bi svakom pacijentu, u roku od jednog tjedna odnosno sedmice, morali dodjeliti termin za specijalistički pregled. Sam pregled mora uslijediti najkasnije četiri tjedna nakon dodjele termina. Ako servis takav pregled ne bi mogao dodijeliti, pacijentu mora osigurati prijem u odgovarajućoj ambulanti pod uvjetom da pacijent ima uputnicu liječnika opće prakse ili da želi obaviti pregled kod ginekologa, očnog liječnika ili pedijatra - „dječjeg“ liječnika.

„Drugo mišljenje“ u slučaju operacije

Nadalje, u slučaju preporučene operacije, liječnik mora upozoriti pacijenta da ima pravo na tzv. drugo mišljenje o potrebi operativnog zahvata. Takvo „drugo mišljenje“ - „zweite Meinung“ - moći će dati samo za to dodatno kvalificirani specijalisti. To znači da predstoji i njihovo dodatno stručno obrazovanje. Na taj se način želi izbjeći nepotrebne operacije, primjerice ugradnju umjetnog kuka ili koljena. Takvi su zahvati ujedno i najskuplji, a u analizama je ustanovljeno da se upravo zbog toga za njima poseže nadprosječno često, odnosno i tada kad nisu nužni.

Poticaji za ambulante na seoskim područjima

Novi zakon predviđa i jačanje odnosno poboljšanje medicinske zaštite na seoskim i od većih mjesta udaljenijim područjima. Liječnici koji na njima otvaraju ambulante moći će dobiti novčane poticaje, a također i za obavljanje nekih od posebno traženih medicinskih usluga. Nadalje, bolnice, kao i ambulante univerzitetskih klinika, moći će ulagati i imati udjele u ambulantama na seoskim područjima, a to će im donijeti mogućnost da propisuju i lijekove.

Zakonom se, nadalje, pojednostavnjuje procedura za otvaranje medicinskih centara u kojima djeluju liječnici različitih specijalističkih usmjerenja. Takve centre ubuduće mogu osnivati i komune.

Ograničenja za najgušće naseljena područja

S druge strane, zakonom se nastojati ograničiti pretjerani rast broja ambulanti u gradovima i osobito gusto naseljenim područjima. Na onima gdje ih ima predviše, predviđeno je da neće biti moguće preuzimanje ambulante kad njen voditelj posla odnosno vlasnik ode u starosnu mirovinu nego bi takve ambulante trebala otkupljivati javna zdravstvena osiguranja.

Zbog poboljšanja osnovne zdravstvene zaštite predviđeni su poticaji za dodatno osposobljavanje medicinara za kućne odnosno obiteljske liječnike. Broj takvih poticaja se s 5000 povećava na 7500, a novčanih poticaja bit će i za liječnike – specijaliste koji se dodatno žele obrazovati za opću medicinu.

Sredstva iz posebnog fonda

Za inovativne načine zdravstvene zaštite, poput tele-medicine, ili medicinske skrbi na seoskim područjima, moći će se dobiti sredstva iz posebnog fonda. On se namjerava osnovati na saveznoj razini. Svake godine – između 2016. i 2019. u njemu će biti na raspolaganju po 300 milijuna eura.

Zakon kojim su regulirane sve te promjene naišao je na snažne otpore, pored ostalog, kod liječnika i javnih zdravstvenih osiguravatelja, dok dio oporbenih stranaka smatra da su promjene trebale biti još sveobuhvatnije.