Antiterorističke mjere: Bolja zaštita šengenskih granica

Bild 1 vergrößern +

Teže u Schengenski prostor

Posebno se želi zaštititi tzv. Šengenski prostor kojim je obuhvaćeno 22 od 28 zemalja članica, kao i Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. U ovom području u normalnim uvjetima nema nikakve granične kontrole, ali će se ubuduće jače kontrolirati vanjska granica ovog prostora.

Pojačane kontrole

Medjutim, provesti odluku nije jednostavno, jer je za to potrebna promjena Šengenskog sporazuma. Evropska komisija treba do kraja godine izraditi prijedlog da se zakonski omogući sistematska i obavezujujuća kontrola na vanjskim granicama Šengenske zone. Novina današnjeg sporazuma u Briselu je da će podaci svih putnika u avio-saobraćaju biti pohranjeni na godinu dana. Iako se to već četiri godine zagovara unutar EU, ipak i današnja ministarska odluka terba proći Evropski parlament. U Briselu je dogovorena brža i bolja razmjena podataka medju zemljama članicama Unije. Do sada je samo pet zemalja svoje podatke proslijedilo policijskim vlastima EU, Europolu, upozorio je njemački Ministar unutarnjih poslova Thomas de Meziere. Jer, cilj je da se sve zemlje uključe, i to do kraja godine, do kada bi danas usvojeni paket pooštrenih mjera kontrole Šengenskog prostora trebao biti proveden.

Združenim međunarodnim snagama

I na svjetskoj razini se želi pojačati borba protiv terorizma. Nakon Rusije, koja je u srijedu UN-u podnijela prijedlog rezolucije o borbi protiv terorista " Islamske države"(ID), danas je i Francuska to učinila svojim nacrtom, u kojem se traži dvostruko veći angažman u borbi protiv terorizma. Uz zahtjeve za boljom koordinacijom akcija i uništavanjem uporišta ID-a, Francuska ipak ne traži nikakaav vojni mandat Un-a za akcije. Nasuprot tome, ruski prijedlog rezolucije govori o širokoj medjunarodnoj alijani protiv terorizma, u kojoj kao jednog od sudionika vise i sadašnjeg sirijskig predsjednika al Asada. Zato se rpocjenjuje da francuski nacrt rezolucije ima više izgleda da bude usvojen u UN-u.