Doškolavanje i stručno usavršavanje: Gdje se i kako mogu dobiti potpore?
Marijana Koritnik, Köln
Ako ste suočili s pitanjem ili potrebom daljeg, dodatnog obrazovanja, postoje „adrese“ na kojima vam se može pomoći i usmjeriti vas. Školovanje je, naravno, uvijek povezano i s troškovima, pa se prije svega, treba raspitati o njima i mogućnostima financiranja.
Agencija rada – Arbeitsagentur - dobra je adresa na kojoj se saznaje kako financirati doškolavanje i usavršavanje. Najprije se može raspitati za koje se obrazovne programe može dobiti potpora. Nezaposleni, recimo, mogu dobiti posebnu dozvolu za obrazovanje – njem. Bildungsschein, a na temelju nje Agencija za rad će snositi troškove daljeg profesionalnog usavršavanja. Takvu dozvolu mogu zatražiti ne samo nezaposleni nego i osobe kojima prijeti otkaz ili kojima istječe radni ugovor, a također i oni koji se nakon duže stanke ponovo vraćaju u profesionalne vode. Zainteresirani, dakako, najprije mogu zatražiti termin u mjesnoj Agenciji rada. Christina Engel iz neovisne zaklade Stiftung Warentest savjetuje: „Na razgovoir u Agenciju treba doći s jakim argumentima i dobro obrazložiti razloge zbog kojih se želi dodatno usavršavati. Naime, ne postoji automatsko pravo na tu dozvolu – Bildungsschein. O njoj odlučuje zaposlenik Agencije. On mora smatrati da je to dodatno obrazovanje nužno.“
Christina Engel dodaje da se u svakom slučaju isplati potruditi. Naime, onome tko dobije takvu dozvolu za dalje usavršavanje, Agencija rada tj. Arbeitsagentur snosit će kompletne troškove, a u njih su uključeni i vožnja, dnevnica, noćenje. Potpore mogu dobiti, to valja naglasiti, i strukovni radnici i povratnici u svoje zanimanje, posloprimci i samostalni djelatnici. Tko ne može do takvih potpora koje daju Savezne zemlje ili Savez, može do njih na druge načine. Moguće ih je, recimo, dobiti i od svojih poslodavaca. Postoje razni načini, kao što ima i raznih vidova usavršavanja, obrazlaže Stefan Hüllen iz zaklade Stiftung Warentest. „Potpore mogu zatražiti i poduzeća jednako kao i privane osobe. Trenutačno, osam saveznih zemalja daje takve potpore. Na raspolaganju je i odmor u svrhu usavršavanja – tzv. Bildungsurlaub. Tu poslodavac zaposleniku daje slobodno tj. ima plaćeni odmor za vrijeme usavršavanja, ali zaposlenik u tom slučaju sam snosi troškove. Međutim, pravo na takav način usavršavanja za vrijeme odmora postoji samo u 13 saveznih zemalja“, kaže Hüllen. – Ako ne ide tako, svatko može porazgovarati o mogućnostima doškolavanja ili usavršavanja sa svojim šefom u poduzeću, vidjeti ima li poslodavac volje za to, može li mu to omogućiti ili olakšati.
„Postoji, napokon, mogućnost” – napominje Hüllen - “da se osobno obrati šefu i s njim individualno dogovori. Ima, naime, poduzeća koja su voljna skratiti radno vrijeme, dati zaposleniku slobodne dane dok se usavrašava ili pak zajam za školovanje. Ima niz mogućnosti, a poslodavac tada – za protusulugu – od zaposlenika često traži da se na duži rok veže za poduzeće i u njemu ostane raditi izvjesno duže vrijeme.“ Ipak, kaže dalje Hüllen, neće svaki poslodavac jedva dočekati da se nešto od njega traži, pa – kad je doškolavanje i stručno usavršavanje u pitanju – preostaje mogućnost da se zatraži bankovni kredit. Kasnije se troškove može odbiti od poreza, ali se pritom treba objasniti da se usavršavalo zbog potreba na radnom mjestu. Inače, Porezni ured neće priznati troškove. Ako bi se, recimo, išlo na tečaj engleskog ili drugog potrebnog stranog jezika, uz poreznu prijavu – Steuererklärung – može se priložiti potvrda poslodavca da je takav tečaj bio potreban zbog posla – naglašava se u Zakladi Stiftung Warentest.
Još više informacija naći ćete u novom izdanju te zaklade „Weiterbildung finanzieren“. Brošura je besplatna: može poslužiti poslodavcima, zaposlenicima, povratnicima u profesiju, samostalnim djelatnicima, kao i nezaposlenima.
Stand: 02.09.2015, 19.56 Uhr
Seite teilen
Über Social Media