Usvojena reformska agenda BiH: Vlasti spremne i na socijalni bunt

Bild 1 vergrößern +

Specijalne policijske snage čuvaju zgradu Vlade Federacije u Sarajevo tokom februarskih demonstracija 2014. godine

Nakon što su taj dokument prošle sedmice usvojili Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Srpske, reformska agenda danas je usvojena i u Vladi Federacije. Dokument predviđa reforme, bolne rezove i stezanje kaiša na svim nivoima. Stručnjaci i javnost, međutim, strahuju da će teret reformi opet ponijeti građani i radnici, a ne glomazni administrativni aparat, koji je ustvari izborni mehanizam za vladajuće stranke. Vlasti poručuju da su spremne i na socijalne buntove i proteste.

Bosna i Hercegovina kreće u reforme. Nakon što je reformska agenda usaglašena i prihvaćena na svim nivoima, aktuelne vlasti kreću u proces koji su sve dosadašnje vladajuće garniture gurale u stranu, bojeći se socijalnih buntova. Agenda je utemeljena na onoj čuvenoj, neki kažu iznuđenoj izjavi bh-političkih lidera, usvojenoj nakon teškog pritiska evroppskih institucija, a obuhvata šest značajnih oblasti: javne finansije, oporezivanje i fiskalnu održivost, jačanje poslovne klime i konkurentnosti, tržište rada, reformu socijalne zaštite i penzija, vladavinu prava i reformu javne uprave.

Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić očekuje da će to otvoriti put Bosni i Hercegovini da dobije kandidatski status za EU do kraja 2017. Godine: “Govorimo o strogoj kontroli novog zapošljavanja u javnom sektoru, o mnogo jednostavnijim registracijama novih preduzeća i kompanija, o poticanju investicija, o smanjenju troškova rada, o poboljšanju radno-pravnog zakonodavstva, o borbi protiv sive ekonomije i o povečanom zapošljavanju.”

Konačnom usvajanju agende vrata su otvorena u petak, kad je Vlada Republike Srpske usvojila ovaj dokument. Entitetska vlada u Banjaluci bila je ključna kočnica za reformski set, tvrdeći da taj dokument na mala vrata donosi privatizaciju preduzeća od strateškog značaja, poput elektroprivreda. Međutim, korekcijama agende u posljednjih nekoliko sedmica, kako kaže premijerka Željka Cvijanović, otklonjene su tačke zbog kojih je agenda bila neprihvatljiva za Republiku Srpsku: “Činjenica da je ovo jedanaesta verzija u odnosu na originalni tekst govori zapravo koliko puta smo morali stvari da mijenjamo. To je danas jedan tekst koji može poslužiti kao osnova za mnoge reformske poteze koje ćemo vršiti.”

Setom reformi predviđeni su bolni rezovi, uštede na svim nivoima, kresanje socijalnih davanja i primanja drugih budžetskih korisnika. Već prvi element reformske agende, novi Zakon o radu koji je u petak Vlada Federacije uputila u parlamentarnu proceduru, izazvao je brojne negativne reakcije radnika i sindikata, koji tvrde da je vlast tim zakonom stala na stranu globalnog kapitala i poslodavaca i ukinula i ono malo radničkih prava. Sindikati najavljuju proteste, što bi mogla biti samo prva radikalna reakcija na reformsku agendu. Vlasti, međutim, upozoravaju da se reforme moraju provesti i spremne su čak i na socijalne buntove. Premijer Federacije Fadil Novalić: “Mi ćemo raditi reforme, koje smo nazvali bolnim. Nemamo taj luksuz da možemo reći da nećemo imati problema, odnosno da će nas svi voljeti i da će nas podržavati. Mi smo te rizike prihvatili i nećemo odustati od svog reformskog kursa.”

Ključno pitanje čitavog ovog procesa je, međutim, kako će vlast provesti reformu javne uprave i javnih preduzeća. U njima je zaposlena čitava armija, kako se u javnosti obično kaže, stranačkih poslušnika, rodbine, prijatelja kumova, poslovnih saradnika stranačkih funkcionera i drugih režimskih ljudi. To je praktično izborna mašinerija, kojom stranke na vlasti već godinama opstaju i nijedan vlada nije ni pomišljala da pravi reforme u toj oblasti. Većina dosadašnjih kredita, uključujući i one od Međunarodnog monetarnog fonda, praktično je uzimana da bi se izdržavao taj nepotrebni birokratski aparat, pojašnjava banjalučki politički analitičar Vlade Simović: “Nažalost, mi podižemo kredite ne da bismo razvijali državu, nego da bismo plaćali plate administraciji. To je zaista jedan paradoks. Nama će to donijeti jako veliku količinu zaduženja.”

Nije tajna da se zaposlenici u institucijama i javnim preduzećima, poput elektroprivreda i telekoma, godinama zapošljavani isključivo stranačkim i privatnim kanalima i da uživaju posebne privilegije. Koliko su ti ljudi odmaknuti od stvarnosti najbolje pokazuje nedavna izjava predsjednika Sindikata Elektroprivrede BiH Omera Sikire, koji je najavio proteste zbog odluke federalne Vlade da ne dozvoli poskupljenje struje, nego da obnova rudnika bude finansiranja smanjenjem plata uposlenih u tom preduzeću. U vremenu kad većina penzionera živi od 300, a prosječna plata u realnom sektoru ne prelazi 600 maraka, izjava Sikire izazvala je veliki revolt: “Prosječna plaća u Elektroprivredi je cirka 1600 maraka. U našim uslovima se može smatrati solidnom plaćom, ali je ipak nedostatna za život.”

Proces reformi finansijski će podržati Evropska Unija. Nakon usvajanja agende na svim nivoima, očekuje se da će evropski komesari Federika Mogerini i Johannes Hahn vrlo brzo odgovoriti na poruke iz Sarajeva i svečano potpisati dokument o podršci reformama.