Građani Hrvatske uznemireni: Naftne platforme u Jadranu?
Ana-Bella Leikauff, Zagreb
Moguće bušenje Jadrana i postavljanje naftnih platformi u osjetljiv eko sustav diglo je na noge čitavu Hrvatsku. I dok jedni poput ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka ističu ekonomsku komponentu i dobrobit za državni proračun, drugi tvrde da se bušotinama ugrožava najvažnija djelatnost za hrvatsko gospodarstvo – turizam.
Poslušajte:
Burni i povišeni tonovi već mjesecima odjekuju hrvatskim javnim prostorom zbog divnog plavog Jadrana. Snimanje dna je obavljeno, stigle su i ponude šest potencijalnih koncesionara, a izrađena je stručna studija o utjecaju na okoliš s kojom udruge za zaštitu okoliša nisu niti malo zadovoljne. Vladajući kažu – cilj je da građani Hrvatske ne uvoze skup plin i naftu, a ministar Vrdoljak ističe i da želi Jadran zaštititi od četiri tisuće tankera koji u njega ulaze svake godine i koji su statistički gledano pet puta veća opasnost za more i ekosustav od platformi. No građanske udruge poput Zelene akcije na to odmahuju glavom.
Mnoge od lokalnih zajednica, ako ne i sve, izravno ovise o ribarstvu i o turizmu i evidentno je da će planirane aktivnosti ozbiljno utjecati i to negativno na postojeće gospodarske aktivnosti. No iz Kluba nezavisnih vijećnika Jadrana najavljuju da će ako im vlasti ne izađu u susret i ispune zahtjeve poput kvalitetne i potpune studije za svaku potencijalnu bušotinu, organizirati referendum o istraživanju nafte na dan održavanja parlamentarnih izbora. Referendum prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja želi i 74 posto građana Hrvatske, a većina ih je upravo iz primorskih dijelova. U borbu za čisti Jadran uključila se i estrada na čelu sa Oliverom Dragojevićem.
Republika Hrvatska trebala bi uspostaviti svoju službu za krizna stanja u Jadranu, dakle ne oslanjati se na koncesionare i na susjedne države, nego imati vlastitu službu. A tada bi u slučaju nezgode već ipak bilo prekasno, a kako piše Večernji list, turistički uredi u Njemačkoj zatrpani su pitanjima kako Hrvatska misli istovremeno zarađivati i od turizma i od naftnih platformi. Ugovori sa potencijalnim koncesionarima već su trebali biti potpisani, no Italija, Crna Gora i Slovenija poslale su zahtjeve za konzultacije o studiji utjecaja na okoliš pa je sve odgođeno za početak lipnja.
Radi li se u ovoj priči o skupu privatnih interesa protiv naroda, kako poručuju udruge ili bi Hrvatska doista mogla profitirati od čitavog posla, vidjet će se vrlo brzo. Baš kao i to hoće li referenduma biti i hoće li se njegovi rezultati poštovati.
Stand: 04.05.2015, 18.49 Uhr
Seite teilen
Über Social Media