Težak teroristički akt u Sarajevu: Ubijena dva vojnika BiH

Bild 1 vergrößern +

Sportska kladionica u Sarajevu u kojoj se dogodio teroristički napad

Nakon prave policijske opsade njegove kuće u kojoj se zabarikadirao, napadač, koji je bio blizak takozvanim vehabijskim krugovima, nešto prije ponoći izvršio je samoubistvo aktivirajući eksplozivnu napravu. Istraga je pokazala da je riječ o terorističkom djelu. Posebnu težinu ovom napadu daje činjenica da su napadnuti pripadnici oružanih snaga i da se napad jednostavno nije mogao predvidjeti. Vojnici su napadnuti sto pedeset metara od kasarne, u jednoj sportskoj kladionici. Napadač je upao u objekat pucajući iz automatske puške, ubio vojnike Armina Salkića i Nedeljka Radića i ranio još jednog njihovog kolegu, a onda izašao napolje i nastavio pucati na autobus gradskog saobraćajnog preduzeća u kojem su od krhotina stakla povrijeđene još tri osobe. Jedan od svjedoka događaja potvrdio je da se sve odigralo munjevitom brzinom i da nesretni vojnici nisu imali nikakve šanse da reaguju.

„To je bio stravičan slučaj, čovjek je uletio u jednoj sekundi, znači to se sve trefilo u jednoj sekundi. Dok je uletio s automatom, čuli smo rafal, ispod rafala smo pobjegli, spasili svoje glave. Kad smo se vratili nazad, čuli smo da su dvojica vojnika stradala“.

Odmah nakon tog teškog zločina pokrenuta je široka policijska akcija. Prigradsko naselje Sokolje bilo je pod pravom policijskom opsadom, specijalci su opkolili porodičnu kuću u koju se 34-godišnji izvršilac tog terorističkog napada zabarikadirao. Nešto prije ponoći Omeragić se raznio aktivirajući eksplozivnu napravu nakon što je odbio da se preda. Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo Vahid Ćosić potvrdio je da je tijelo pronađeno odmah nakon eksplozije: „Neposredno prilikom dolaska i blokade pripadnici jedinice za specijalističku podršku čuli su detonaciju. Taktičkim upadom i ulaskom u tu prostoriju zatečeno je muško tijelo koje je izvršilo samoubistvo“.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u dosadašnjem toku istrage je utvrdilo da je nesumnjivo riječ o terorističkom činu. Napadač Enes Omeragić je, prema dosadašnjim informacijama, posljednjih godinu dana bio pod snažnim uticajem takozvanih selefijskih krugova i najvažniji zadatak istrage je da utvrdi je li ovaj teroristički napad organizaovala neka grupa ili je Omeragić to učinio sam. Portparola Tužilaštva Boris Grubešić kaže: „Napad i ubojstvo vojnika oružanih snaga Bosne i Hercegovine kvalificirani su kao djelo terorizma. Daljom istragom biće utvrđene sve okolnosti vezane za počinitelja ovog kaznenog djela, njegove eventualne pomagače, kao i motiv.“

Institucije su su reagovale već u ponoć i donesena je odluka o podizanju stepena sigurnosti. Napad na vojnike okarakterisan je kao napad na državu Bosnu i Hercegovinu. Sinoć su hitno zasjedali predstavnici policijskih agencija i sigurnosnih institucija na svim nivoima. Mjere sigurnosti su pooštrene, vojska i policija su u stanju pripravnosti, a predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić potvrdio je kako je ovo napad na državu Bosnu i Hercegovinu na koji institucije moraju odgovoriti: „Ovdje je ustvari suština poruke da je u bilo kojoj državi svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini nedopustivo da bilo ko iz bilo kojih razloga može pucati u uniformisanog ili policajca ili vojnika jer su i policajci i vojnici predstavnici države Bosne i Hercegovine. To je ključna poruka da će stepen sigurnosti biti povećan na najveći nivo i da ćemo mi, naravno nastaviti borbu u cilju onemogućavanja i sprečavanja ovakvih i sličnih događaja“

Samom činjenicom da je Omeragić, u naselju Sokolje poznat kao nekadašnji narkoman, pripadao vehabijskim krugovima, ponovo je otvorena žestoka rasprava, koja u Bosni i Hercegovini bezmalo traje godinama. I stručnjaci i brojni građani su prije nekoliko godina bili ogorčeni saznanjem da tadašnje institucije Islamske zajednice, pa i pojedini politički krugovi, nisu adekvatno reagovali na prve sigurnosne izazove. Tadašnji reis Mustafa Cerić se, kažu stručnjaci, nije odlučno ogradio od radikalnih krugova zbog čega su mnogi vjernici sebi postavljali brojna pitanja i živjeli u dilemama. Zamjenik ministra odbrane BiH Emir Suljagić smatra da institucije moraju ovakvu situaciju nazvati pravim imenom i da na isti način moraju odgovoriti – sadašnja zakonska rješenja su, kako kaže, apsurdna: „Ova zemlja očigledno počinje imati taj problem, a niko nema hrabrosti da ovo nazove onim što to jeste – ovo je, naime terorizam. Nama počinje na naplati dolaziti dvadeset godina više nego lagodnog odnosa. Doveli smo vlastitu djecu i vlastitu zemlju u opasnost. Da stvar bude gora, ova dvojica mladića da su bili u Afganistanu imali bi veći osnov zakonski da se brane, nego što su imali u svojoj zemlji.“

Vrh Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i aktuelni reisu-l-ulema Husein Kavazović jasno se odredio prema ovim događajima. Posebno je upečatljiva osuda terorističkih napada u Parizu i odluka Islamske zajednice da pomjeri dnevnu molitvu u ponedjeljak kako bi i vjernici, zajedno sa drugim građanima, odali počast žrtvama terora u Parizu. Zbog toga se reis Kavazović našao na udaru radikala, posebno po portalima i društvenim mrežama.

Ovaj teroristički napad nesumnjivo će ostaviti posljedice na cijelu Bosnu i Hercegovinu, koja je, godinama opterećena raspravom o postojanju radikalnih grupa u zemlji. Napadač je pripadao selefijskoj grupi, a znamo da je u prošlosti izvedeno nekoliko širokih operacija privođenja i ispitivanja stanovnika tih prilično izolovanih zajednica, ali se nije stekao utisak da institucije imaju pravi odgovor – iz prostog razloga što je nemoguće sve pripadnike vehabijske zajednice svrstati u terorističke krugove. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić danas je najavio da će institucije uspostaviti vladavinu prava i pravnu državu i da će se obračunati s terorizmom, makar i silom: „Najvjerovatnije je i umišljajno i smišljeno pripremao sve ovo i s automatskom puškom i nekoliko okvira municije izašao iz svoje kuće i krenuo u ovaj teroristički akt. Vidjeli smo da je on tamo u prostoru, u stanu gdje je živio, imao i literaturu određenu i vodio određene zabilješke, vodio neku vrstu dnevnika gdje je veličao ISIL. Na osnovu svih ovih do sada prikupljenih podataka, radi se o radikalizovanoj osobi.“

Stručnjaci ocijenjuju da rizik po sigurnist cijelog regiona svakako postoji. U Siriji se nalazi ili se nalazilo nekoliko stotina osoba s balkanskih prostora, koje u svakom slučaju predstavljaju rizik. Pored toga, priliv izbjeglica stvara značajan rizik zbog nemogućnosti potpune kontrole izbjeglica. Jedini pravi način rješavanja ovog problema je jača saradnja sigurnosnih agencija u cijelom regionu, što, izgleda, nije sporno u ovom trenutku. Policijske i sigurnosne agencije imaju saradnju, prije svega u razmjeni informacija o potencijalnim terorističkim rizicima. I evropske institucije svakako računaju na ulogu sigurnosnih institucija balkanskih zemalja, od kojih očekuju efikasnu ulogu u razmjeni informacija. Institucije balkanskih zemalja su u stanju da preuzmu odgovornost, osim u slučaju nekog velikog talasa izbjeglica, koji bi ionako ugrozio sigurnosnu situaciju u regionu.

Odgovornost snage sigurnosti u ovom kontekstu je uvijek prisutna i o njoj se može diskutovati. Terorizam je i u Parizu pokazao kako je veoma teško djelovati preventivno i preduhitriti teroriste, posebno individualce, ali u ovom slučaju postoje elementi koji ukazuju na ozbiljne propuste. Sama činjenica da je napadač Enes Omeragić bio poznat policiji, a da je posjedovao tako veliku količinu oružja pokazuje da je neko zakazao, kaže zamjenik ministra odbrane Boris Jerinić: „Imate saznanja da je taj počinilac i ranije bio poznat policijskim strukturama kao narkoman, pa onda poslije toga je počinio razbojništva teška - znači imao je podsjedstvo oružja... A imate situaciju da je došao s oružjem kojim je počinio zločin i izvršio samoubistvo ručnom bombom, a da policijske strukture nisu pratile i pretresle lokaciju gdje živi i da nisu utvrdile da on to sve posjeduje.“

Među građanima u BiH ne bi se moglo reći da je zavladala nekakva panika, ali svakako je prisutan strah. Ljudi su svjesni da više nigdje nisu sigurni i da se bauk terora potpuno primakao balkanskim prostorima. Postoje i izvjesne sumnje u sposobnost sigurnosnih službi i policije. U narednih nekoliko dana slijedi još čitav niz sastanaka, čiji rezultati će pokazati koliko su agencije doista spremne oduprijeti se ovom izazovu.