Primjer nesigurnih pravnih okolnosti u BiH: Shell se povlači

Bild 1 vergrößern +

Iznenadan odlazak Shella Vlada objašnjava cijenama nafte na svjetskom tržištu, ali ta objašnjenja za mnoge su upitna. U javnosti se vjeruje da je nepovoljnim poslovnim ambijentom otjeran još jedan investitor i srušen projekat koji je prije četiri godine najavljivan kao ogromna razvojna šansa. To je ponovo aktueliziralo rasprave, pa i optužbe protiv vlasti zbog loših zakona, ogromnih nameta i, prije svega, korupcije.

Nekako baš u ovo vrijeme 2011. godine, u prvoj polovini jeseni, bosanskohercegovački mediji počeli su naširoko govoriti o velikoj razvojnoj šansi Bosne i Hercegovine. Vijest da je naftni gigant Shell s Vladom Federacije BiH potpisao memorandum o razumijevanju za istraživanje i eksploataciju nafte odjeknula je u cijeloj zemlji. Govorilo se o naftnim nalazištima u regionu Tuzle i u dolini Neretve, čija su istraživanja počela još u vrijeme Austrougarske Monarhije. Stručnjaci su na osnovu istraživanja Britanaca i Amerikanaca u vrijeme socijalističke Jugoslavije tvrdili da se može govoriti o najmanje 50 miliona tona nafte, što bi značilo da se u narednih 40 godina može eksploatisati milion barela dnevno. Niko nije ni slutio da će samo četiri godine kasnije pasti u vodu planovi o eksploataciji nafte i otvaranju novih radnih mjesta. Predstavnici te glasovite multinacionalne kompanije obavijestili su Vladu da se povlače iz ovog poduhvata, prema objašnjenju premijera Federacije Fadila Novalića, zbog trenutnog stanja i niskih cijena na naftnom tržištu, a djelimično i zbog restrukturiranja Shella. Novalić je ipak najavio nastavak istraživanja i nove partnere.

"Osnovni razlog jeste niska cijena nafte. Nemate potrebu da bušite naftu koja je kod nas, po svemu sudeći, na tri hiljade sedamsto ili osamsto metara. Otvorio se Iran za naftu, OPEC proizvod više nego ikad. To nije dobro vrijeme za istraživanje nafte. U tom slučaju se ide na neke manje, niže rangirane partnere. Mi smo se obratili INA-MOL-u i zakazani su pregovori sa INA MOL-om."

Neki stručnjaci, međutim, to objašnjenje smatraju prilično upitnim. Shell nije površna kompanija, koja bi se dugoročno povodila za trenutnim stanjem za tržištu, jer se cijene na berzama za samo nekoliko sedmica mogu dramatično promijeniti. Pored toga, ako Shell nije voljan da nastavi istraživanje zbog situacije na tržištu, kako se to može očekivati od nekih manjih, daleko slabijih kompanija. Direktor federalnog Zavoda za geologiju Hazim Hrvatović upozorava da bi ta istraživanja, pogotovo u južnim dijelovima zemlje, bila iznimno složena i skupa.

"Domaćih kompanija nema za istraživanje. Niti ih ima da se bave time, niti će biti, koliko ja znam. Ta istraživanja su vrlo skupa i veoma rizična. Ove u Hercegovini bi bile sigurno jako skupe pošto bi dubina bila šest do osam kilometara, a u sjevernoj Bosni negdje dva do tri kilometra... I sa jednom bušotinom mogu se dobiti određeni podaci, a treba izbušiti sigurno nekoliko bušotina pa tek vidjeti ima li ekonomski interesantnih količina."

Tajanstveni odlazak Shella, čiji se funkcioneri u javnosti nisu očitovali o razlozima povlačenja, otvorio je brojne rasprave. Potez te kompanije još je čudniji ako se ima u vidu da je sve bilo spremno za potpisivanje koncesije o istraživanju i eksploataciji krajem godine, a da su prve bušotine u istraživačkom procesu najavljivane već za proljeće. Uz to, Shell je u prvoj fazi istraživanja najavio ulaganje 700 miliona dolara.

Mnogo je nedoumica u ovom slučaju, ali većina građana vjeruje da je pravi razlog neadekvatan i nesiguran poslovni ambijent. Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža napominje da su uslovi za strane investitore u Bosni i Hercegovini izrazito nepovoljni zbog teških procedura, sporosti administracije, neadekvatnih zakona, velikih poreza i parafiskalnih nameta. U takvom ambijentu investitori se, kaže Muidža, jednostavno okrenu i odu.

"BiH je rangirana na 131 mjestu u svijetu po atraktivnosti ulaganja. Visoke stope poreza, neučinkovita administracija, to su sve elementi koji itekako privlače i one koji netransparentno rade i to je povoljan okvir za razvoj sive ekonomije."

Stručnjaci tvrde da je ključni razlog odlaska stranih kompanija korupcija u strukturama bosanskohercegovačke vlasti. Čak i najniži nivoi vlasti, pa i pojedinci u lokalnim sredinama, imaju različite mehanizme da ucjenjuju firme koje namjeravaju pokrenuti poslove u Bosni i Hercegovini. Shell je otišao u maglovitim okolnostima jer, kako je ovih dana napisala ekonomska analitičarka Svetlana Cenić, nije htio da čeka još koju godinu da Vlada Federacije konačno izrazi volju da potpiše dokumente o koncesijama. To što je Shellov budžet za istraživanje u Bosni i Hercevovini bio veći nego što je Bosna i Hercegovina uložila u cjelokupno znanje od Dejtonskog sporazuma do danas, ni ovog puta nikome neće biti dovoljan razlog za utvrđivanje bilo čije odgovornosti.