Međuetnički suživot Internacionalna nagrada udruženju Adopt Srebrenica

Barbara Pavljašević, Tuzla

Naučni komitet Fondacije Alexander Langer odlučio je da istoimenu Internacionalnu nagradu za 2015. godinu dodijeli udruženju Adopt Srebrenica koje se zalaže za miran međuetnički suživot, ljudska prava i zaštitu manjina te za borbu protiv diskriminacije.


Valentina Gagić za radnim stolom prilikom intevjua
Bild 1 vergrößern +

Valentina Gagić, jedan od začetnika Adopta

Ideja o projektu Adopt Srebrenica rađa se 2005. godine prilikom dodjele Internacionalne nagrade Alexander Langer dr. Irfanki Pašagić, psihijatrici rodom iz Srebrenice, za njen trud u pružanju pomoći ženama žrtavama nasilja već od početka bosanskog konflikta. Udruženje Adopt Srebrenica predstavlja jedan od svijetlih primjera, aktivnog nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini koji svojim konkretnim djelovanjem utiču na poboljšanje općeg stanja života u Bosni i Hercegovini.

Ciljevi projekta

Među početnim ciljevima projekta Adopt Srebrenica bila je i želja da se pokuša pronaći potencijal mješovite međuetničke grupe u sredini koja je duboko obilježena posljedicama konflikta. Na ovaj način su u udruženju Adopt Srebrenica željeli favorizirati razvoj inicijativa međukulturalnog dijaloga posebno usmjerenim na mlade generacije. Merka Duraković i Valentina Gagić su iz Srebrenice i zajedno rade na promociji i realiziranju ciljeva udruženja Adopt Srebrenica, a zajedno i žive i rade u Srebrenici. Merka i Valentina žele da istinska priča o suživotu u Srebrenici bude što prisutnija u javnosti.

Valentina je i jedan od idejnih tvoraca najprije neformalne grupe Adopt, a danas jedna od čelnih ljudi udruženja Adopt Srebrenica: „Meni je žao što moram to da kažem, ali upravo su mediji i političar autoriteti koji mogu doprinijeti puno, a bila sam sama svjedok bezbroj puta kada mediji nisu željeli da saslušaju moje izjave do kraja jer su bile pozitivne i nisu odgovarale određenoj uređivačkoj politici. Mislim da tu stoji velika odgovornost, kako na medijima, tako i na političarima da neke svoje snage usmjere makar na ljude koji tamo žive i da smanje taj teret s kojim se svakodnevno nosimo. Konstantno se vještački prave tenzije tamo gdje ih ne treba biti i to dodatno opterećuje ljude koji tamo žive.“

Širenje djelovanja

Ovih godina odrađen je veliki posao zasnovan prvenstveno na izgradnji veza i dijaloga čime je grupa Adopt Srebrenica porasla i ojačala, postavši priznatom na lokanom i internacionalnom nivou u promociji kulture međuetničkog suživota, mira, poštivanja ljudskih prava i zaštite manjina, antidiskriminacije i nenasilnog upravljanja konflikima. Adopt Srebrenica, nakon 10 godina postojanja kao neformalna grupa, 2015. godine postala je udruženje. „Ideja i inicijativa je bila da okupe grupu mladih ljudi koji će dati svoj doprinos u procesima izgradnje trajnog mira kroz neke aktivnosti koje su usmjerene na suživot i pozitivne društvene vrijednosti“, navodi V. Gagić.

Međunarodna sednica sjećanja

Udruženje Adopt Srebrenica je jedan od organizatora Međuanarodne sedmice sjećanja koja se od 2007. godine svakog ljeta održava u Srebrenici. Tokom godina ova međunarodna manifestacija proširila je vlastite aktivnosti na druge gradove u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj uključujući sve više institucija, udruženja i istraživačkih centara, lokalnih i međunarodnih. U susret obilježavanju 20 godina od genocida u Srebrenici, ovo udruženje je, uz još nekoliko nevladinih organizacija organiziralo u Tuzli veliku međunarodnu konferenciju „Može li Evropa bez multikulture?“. Valentina Gagić: „Željela bih istaći da je to veza sa konferencijom koja je održana 1994. godine upravo ovdje, u Tuzli, i na kojoj je Aleksandar Langer dao značajan apel, zajedno sa ljudima u Tuzli, da se spriječi sukob u Bosni i Hercegovini.“

Zagovarači pomirenja i suživota

Učesnici konferencije su bili neki od dosadašnjih dobitnika nagrade Aleksandar Langer, kao i aktivni zagovarači pomirenja i suživota na cijelom prostoru Balkana. Osnivač Foruma građana Tuzla i politički analitičar Vehid Šehić, bio je učesnik i konferencije prije 21 godinu, kao i ovogodišnje. Smatra da je primjer udruženja Adopt Srebrenica, ideja vodilja ka boljem životu u Bosni i Hercegovini: „To su mladi ljudi koji nose posljedice iz onog rata, gdje je svako oštećen na jedan ili drugi način, ali su smogli snage da zajednički rade i to pruža nadu u bolje sutra. Takva udruženja treba pomoći, njih ne smijemo zaboraviti i zaqjednički raditi na uspostavljanju pomirenja. Oni su jedna bitka karika. Ti mladi iz Srebrenice su osobe kojima trebamo odati dužno poštovanje i ne zaboraviti da oni žive u Srebrenici.“

Adopt budi nadu

Slično razmišlja i doktorica Irfanka Pašagić, po čijoj je ideji ovo udruženje i nastalo. Rođena Srebreničanka, učinila je mnogo da kroz projekte Srebrenica pokuša prevladati sve probleme u postkonfliktnom periodu. „Mislim da Adopt grupa budi nadu. Dovoljno je vidjeti te mlade ljude, popričati malo s njima. Nisu oni jedini. Jednim kvalitetnijim radom, animacijom, Adopt grupa i slične grupe mogu biti puno veće i mogu puno više doprijnijeti da život počne da se dešava u Srebrenici. Ja, bez obzira na sve, jako vjerujem u Srebrenicu, jako vjerujem u Srebreničane, jako vjerujem u grupu Adopt i slične mlade, koji mogu pokrenuti da Srebrenica ne bude interesantna samo 11., već da se u njoj život odvija tokom čitave godine“, kaže I. Pašagić.

Formiranje Dokumentacionog centra

Zajedno rade i na projektu, koji, kako kažu, za njih ima poseban značaj. Riječ je o formiranju Dokumentacionog centra Srebrenica, u kojem prikupljaju podatke, fotografije i informacije o prijeratnom životu u Srebrenici. O ovom projektu govori nam Merka Duraković: „Ideja je nastala 2013. godine i do sada je prikupljeno oko 200 fotografija. Time bi smo pokazali kakav je život bio prije, kako su ljudi funkcionisali, kako su bili jednaki i da su komšije se zapravo družile i kako to treba i danas da bude. Kada smo radili intervjue s ljudima, koji su nam posuđivali fotografije za preslikavanje, probudile su se te emocije da smo svi ljudi i da smo svi zapravo jednaki. Mislim da bi smo mogli reći da nam je uspio projekat kada bi se ponovo Srebrenica počela da budi i da bude baš kao što je nekad bila.“

Evropa ne može bez multikulture

Prema riječima ljudi okupljenih oko projekta Adopt Srebrenica, primjera sličnih njihovom i priča o ljepoti zajedničkog života u sredini poput Srebrenice, je mnogo. Žalosno je, kako kažu, da se vijesti koje narušavaju tu sliku puno lakše plasiraju, od onih koje oni promoviraju i zagovaraju. Jasan odgovor na pitanje, po kojem je nazvana konferencija održana u Tuzli, jeste da Evropa bez multikulture, ne može, zaključak je svih njenih aktera. Ukoliko Bosna i Hercegovina želi biti dio evropske slike, onda bi principe, po kojima svoj rad zasnivaju u udruženju Adopt Srebrenica, zasigurno trebalo slijediti.


Stand: 06.07.2015, 16.20 Uhr



  • On Air
  • Playlist

    Playliste für europa
    Uhrzeit Interpret und Titel
    14.07 Eartha Kitt: Angelitos Negros
    14.04 Snakehips feat. Tinashe & Chance The Rapper: All My Friends
    13.55 Boy: Little numbers
    13.50 Stephen Marley feat. Mos Def: Hey Baby (One Drop Remix)
    13.45 Roots Manuva: Fighting For?
    13.41 Enrique Iglesias: Bailando (Spanish Version)
    13.35 Jamie xx feat. Oliver Sim: Stranger in a room
    13.31 Emicida feat. Rael da Rima: Sorrisos e Lagrimas
    13.31 Patrice: Cry Cry Cry
    13.27 Barbara Moleko: Paranoia

    Playlist und Titelsuche

  • Livestream
  • Loop
  • Podcast