Centralno veće Jevreja u Nemačkoj upozorava Opasno nošenje kipe u tzv. problematičnim četvrtima

Nenad Briski, Köln

Da li je u nemačkim gradovima, u četvrtima u kojima živi mnogo muslimana, opasno šetati sa tradicionalnom jevrejskom kapicom na glavi - kipom? Predsednik Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj Jozef Šuster misli da jeste - i savetuje Jevrejima da u takvim delovima gradova na glavu stave nešto drugo.


Tradicionalna jevrejska kapica - kipa
Bild 1 vergrößern +

Tradicionalna jevrejska kapica - kipa

Jozef Šuster kaže da Jevreji ne bi trebalo da se kriju iz straha, a većina jevrejskih institucija u Nemačkoj dobro je zaštićena. Međutim, zaista se postavlja pitanje da li je mudro u, kako Šuster kaže, problematičnim četvrtima u kojima ima mnogo muslimana, deklarisati se javno kao Jevrejin nošenjem kipe? Možda je u takvim slučajevima bolje staviti nešto drugo na glavu, kaže predsednik Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj. Istovremeno, dodao je Šuster, "to je nešto što pre pet godina ne bih mogao ni da zamislim i samim tim pomalo je zastrašujuće".

Porast broja antisemitskih incidenata u Nemačkoj

U 2013. bilo ih je 788, prošle godine 864 što je porast od desetak procenata. To je saopštila fondacija Amadeu Antonio pozivajući se na podatke savezne vlade koji još nisu zvanično objavljeni. Tako veliki broj incidenata zabeležen je poslednji put 2012. godine. Međutim, Jan Ribe iz te fondacije smatra da je stvarni broj incidenata još veći. "Veliki broj incidenata koji su, zapravo, krivična dela ne bude prijavljen, tako da je i mali procenat rasvetljenih slučajeva".

Onemogućiti antisemitske pretnje

Prilikom jučerašnjeg susreta sa Jozefom Šusterom savezni ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer obećao je Jevrejima koji žive u Nemačkoj da će se dosledno preduzimati odlučne mere kako bi se onemogućile antisemitske pretnje. "Organi bezbednosti u federaciji i saveznim zemljama sa najvećom pažnjom proveravaju svaku informaciju o antisemitizmu", rekao je de Mezijer. Ukoliko postoje indicije da su ugroženi pojedinci ili institucije, odmah se preduzimaju neophodne konkretne mere", rekao je ministar. "Svi želimo da Jevreji i dalje rado žive u Nemačkoj", zaključio je de Mezijer.

Inače, povodom napada u Parizu i Kopenhagenu i antisemitskih parola i antiizraelskih demonstracija u jevrejskim zajednicama u Nemačkoj oglasio se i ahenski biskup Hajnrih Musinghof, predsednik Potkomisije Nemačke biskupske konferencije za verske odnose sa jevrejstvom. U intervjuu katoličkoj novinskoj agenciji KNA biskup se poziva na procene stručnjaka da je u Nemačkoj oko 20 odsto ljudi sklono neprijateljstvu prema Jevrejima i od kraja Drugog svetskog rata taj broj je relativno konstantan.

Veliki vaspitni izazov

Biskup Musinghof ukazuje i na problem koji postaje sve aktuelniji: živimo u vremenu u kome odlaze poslednji Jevreji koji su preživeli holokaust i tako nestaju poslednji svedoci progona. Tako nestaje i važan deo kulture sećanja koji je neophodno zameniti novim sadržajima - to je veliki vaspitni izazov za škole, crkvu i druge institucije, rekao je biskup Musinghof.

Najzad, komentarišući poziv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Jevrejima u Evropi da se isele u Izrael biskup je rekao da iz Izraela povremeno stižu takvi pozivi, ali većina Jevreja u Nemačkoj to ne želi, jer se tu osećaju zbrinutim.


Stand: 26.02.2015, 15.31 Uhr