Roditeljska prava i mogućnosti : Kamo s djecom kad vrtići štrajkaju?

Bild 1 vergrößern +

Štrajk će trajati vremenski neograničeno, najavio je sindikat ver.di (ilustracija)

S posla se ne smije nenajavljeno izostati ni kad se s djecom nema kamo, jer u tom slučaju može se od poslodavca dobiti opomenu. Odvjetnica za radno pravo iz Kölna, Silke Ziai-Ruttkamp, stoga preporučuje sljedeće: “Ukoliko roditelji ne znaju što bi s djecom dok u vrtiću traje štrajk, odmah moraju porazgovarati s poslodavcem i ponuditi, na primjer, da u to vrijeme rade od kuće, iako na to nemaju pravo.” Poslodavac im nije dužan to odobriti, ali može im izaći ususret ako je radne obaveze moguće obaviti i kod kuće. To, međutim, često nije slučaj, pa kölnska odvjetnica kao drugu mogućnost preporučuje da se zatraži odmor. Međutim, ni to pretpostavljeni ne mora odobriti, ukoliko bi to ugrozilo rad u poduzeću ili ranije planirani odlazak drugih zaposlenika na odmor.

Silke Ziai-Ruttkamp, nadalje, dodaje da je, u pojedinim slučajevima, moguće dijete sa sobom povesti na posao, ali da je i za to potrebno odobrenje poslodavca. “Pa čak ako je poslodavac pretodno dozvoljavao da se na posao dovede psa, to ne znači da se automatski na posao može povesti i dijete” – naglašava Ziai-Ruttkamp. - U svakom slučaju, roditelje se ne bi smjelo dovoditi u bezizlaznu poziciju i prisiljavati ih, na primjer, da dijete povjere nekoj nepoznatoj osobi – kaže odvjetnica – jer “dijete nije auto da ga se može parkirati bilo gdje”.

No, što je s plaćenim odsustvom s posla – njem. bezahlte Freistellung? Imaju li roditelji na njega pravo, dok traje najavljeni, ali vremenski neograničeni štrajk osoblja u vrtićima? – Ne, u takvom slučaju roditelj nema pravo na plaćeno odsustvo, nego samo kad je riječ o vremenski ograničenom razlogu za odsustvo - odgovara Silke Ziai-Ruttkamp, a kaže, skoro pa da bi se moglo reći: ima sreću onaj komu je dijete u vrijeme štrajka oboljelo, jer tada ima pravo na plaćeno odsustvo, s tim da je ono vremenski ograničeno. Međutim, i plaćeno odsustvo otpada tamo gdje nije predviđeno radnim i tarifnim ugovorom.

Dakle, puno toga ovisi o poslodavcu, no ipak i zaposleni roditelj ima jednu malu mogućnost, no koja se može koristiti tek u krajnjoj nuždi. Naime, ako nema nikakvog drugog izbora, ako su sve druge mogućnosti otpale da netko pričuva dijete, a poslodavac ipak inzistira da se dođe na posao, zaposleni može iskoristiti svoje pravo da to odbije. Pravni izraz za takvo odbijanje je Leistungsverweigerungsrecht, no to treba biti posljednja mogućnost – napominje odvjetnica - s tim da se mora moći dokazati da se intenzivno tražilo druge mogućnosti, ali da ih se nije našlo.

Treba napoemnuti da za razliku od javnih, katolički vrtići ne štrajkaju, jer – prema crkvenom zakonu – nemaju pravo na štrajk. Oni bi, u načelu, privremeno mogli preuzeti dio djece, ali – kažu - za to nemaju ni mjesta ni osoblja, a i ne žele, kao tzv. štrajkolomci - “štrajkbreheri”, naštetiti štrajku svojih kolegica i kolega po zanimanju: odgajatelja i njegovatelja djece iz javnih ustanova – vrtića za cjelodnevni boravak.

Osoblje koje sudjeluje u štrajku će za vrijeme obustave rada biti, iako ne u punom iznosu, isplaćeno od strane sindikata ver.di, koji je i pozvao na štrajk. No, neizvjesno je hoće li vrtići obeštetiti roditelje i vratiti im dio uplaćenog novca. O tome bi – s obzirom da su vrtići komunalni – svaka komuna trebala posebno odlučiti.