Nakon otvaranja tržišta rada EU: Slijedi li egzodus iz Hrvatske?

Bild 1 vergrößern +

Nakon što je sedamnaestog lipnja iz Njemačke stigla vijest o ukidanju ograničenja za zapošljavanje hrvatskih građana, na društvenim mrežama jednoglasno je zaključeno – onaj tko ostane posljednji, neka ugasi svjetlo. Bijeg iz osiromašene i gospodarski slabe Hrvatske za mnoge je mlade i obrazovane ljude postao jedini izbor, a procjena je da je u protekle dvije godine otišlo njih više od 40 tisuća.

O pojačanom interesu za odlazak u Slavoniji svjedoči i vlasnik agencije za zapošljavanje Dalibor Garičkić: „Kandidati se javljaju svaki dan i to u velikom broju koji su zainteresirani za Njemačku i ostale zemlje EU, pogotovo za Njemačku da naglasim.“

Demograf Anđelko Akrap upozorava na još jedan aspekt čitave priče: „Ovo nije beznačajno iseljavanje, iseljavaju čitave obitelji. Nekada se iseljavalo sa namjerom povratka, sad nema namjere.“

Ukidanjem njemačkih ograničenja nije nimalo zadovoljan ministar financija Boris Lalovac: „Nismo sretni kada naši radnici odlaze u Njemačku ili neke druge zemlje i ova vlada, a i svaka buduća treba raditi puno više da građani ipak ostaju u RH i radi. A ako netko i ode, svakako sve vlade svakako moraju raditi na tome da se ljudi vrate.“

Optimističnija je pak ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja kaže kako je sloboda kretanja jedna od osnovnih koju jamči upravo članstvo u Europskoj uniji, te da su ljudi sa ovih prostora već desetljećima odlazili raditi kao gastarbajteri: „Što budemo bolje funkcionirali to će više ljudi odlaziti, vraćati se i iz drugih zemalja dolaziti kod nas i to smatram pozitivnom stvari. Naravno da je naš cilj učiniti uvjete u Hrvatskoj takvima da što više ljudi želi biti ovdje.“

U povratak mladih uvjeren je i ministar rada Mirando Mrsić: „U Irsku se odlazi sa ciljem da se nađe posao i ostane. U drugim zemljama kada odete raditi određeni broj mjeseci u Njemačku ili Austriju, nakon toga se vratite.“

Ministar obrazovanja Vedran Mornar čiji resor iz proračuna dobiva niti jedan posto BDP-a, tvrdi: “Puno ljudi koji su otišli žali zbog te odluke.“

No psihologinja Mirjana Krizmanić upozorava: “Dakle oni odlaze iz potrebe, a ako ih pitate, oni odlaze ne zbog novaca koji bi tu bili mali, nego i zbog uvjeta rada koji su nikakvi, dakle oni odlaze iz doista objektivnih razloga, ne zato što bi im se to htjelo.“

U poslanici koju je uputila povodom Dana državnosti, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović upravo je mlade pozvala da ostanu u Hrvatskoj i da pomognu u njezinoj izgradnji, a Mirjana Krizmanić kaže: „Htjela sam reći kako nema puno smisla jer ti mladi ljudi ne odlaze van iz hira ili zato što im se ovdje ne sviđa, nego zato što nemaju mjesta. Oni bi rado ostali ovdje, ali kako će je oni ovdje siromašni, da ih djedovi i bake uzdržavaju, učiniti dostojanstvenijom. Dostojanstvo ide iz rada najčešće, a ne iz toga da oni besposleno sjede.”

Procjena Europske komisije je da će Hrvatsku u prvih sedam godina članstva napustiti između 166 i 217 tisuća radno sposobnih ljudi što bi trebalo podignuti mnoge obrve u društvu. Jer sve to odražava se na gospodarsku stabilnost, mirovinski sustav, ali i demografsku situaciju koja pokazuje da Hrvatska rapidno stari. No ne gledaju svi ono što se događa prekriženih ruku pa je jedna ugledna hrvatska tvrtka pokrenula ciklus natječaja kojim mladima nudi zapošljavanje i stručno usavršavanje. Natječaj prati i kreativna kampanja koja je u zračne luke u Minhenu, Frankfurtu i Dublinu postavila jumbo plakate na kojima stoji natpis – razveseli mamu i vrati se doma. Pitanje je samo koliko će mladih takav savjet poslušati, odnosno hoće li nostalgija za domovinom biti jača od zova novca i pristojnog života pod nekim drugim, možda i hladnijim suncem.