Novi zakon o boravišnom pravu Za jedne dobrodošlica – za druge izgon

Marijana Koritnik, Köln

U Njemačkoj je stupio na snagu novi zakon koji se odnosi na pravo boravka stranaca i njihove obitelji u zemlji. Pored ostalog, propisuje uvjete za dobivanje stalnog boravka, kao i kada se stječu uvjeti za izgon iz zemlje.


 Thomas de Maiziere u Bundestagu za govornicom
Bild 1 vergrößern +

Savezni ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere

Novi zakon, koji regulira boravišno pravo stranaca, donosi značajne novosti u odnosu na prethodni, a njegov smisao je savezni ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière obrazložio ovako: „Dobro integrirani stranci dobivaju pravo trajnog boravka kod nas. To se odnosi na desetke tisuća ljudi i to je jedna strana medalje, a druga je da se osobe, koje nije potrebno zaštititi, moraju brže vratiti u svoju domovinu. Jedno ide s drugim.“

Dok će prema novom zakonu sada jedni, koji se tome nisu nadali, moći ostati u zemlji, druge će se, koji su se nadali ostanku, lakše prisiliti na odlazak – milom ili silom. Na primjer, mnogim osobama s Duldungom koje su već mislile da se Duldunga nikad neće moći riješiti, zakon sada omogućuje da svoju budućnost, budućnost svoje djece i obitelji planiraju u Njemačkoj. Za druge pak, posebno za osobe s Balkana, koje su ilegalno došle u Njemačku ili su zatražile azil, predviđa se, uz ostalo, ubrzan postupak i povratak u zemlju porijekla, kao i sankcije u određenim slučajevima. Ministar de Maizière je i tu bio jasan: „Mora se jasno razlikovati one koji imaju pravo da ih se zaštiti i one koji to pravo nemaju. Tko ni pod kojim aspektom ne dolazi u obzir za pravo ostanka, taj mora ponovo napustiti našu zemlju.“

Osobe koje ostanu u zemlji, unatoč odluci da ju moraju napustiti, moguće je da će završiti u četverodnevnom pritvoru prije prislinog izgona, a moguće je i da im se odredi zabrana ponovnog uzlaska u zemlju u trajanju od jedne do tri godine, prekršiteljima zakona i do 10 godina. Za osobe s Balkana zakon predviđa brži i jednostavniji postupak rješavanja njihog zahtjeva za azilom i posebnu proceduru. No, to je samo dio iz šireg kataloga mjera koje sada vlastima stoje na rspolaganju.

S obzirom na nove strožije odredbe kad je u pitanju izgon i protjerivanje iz zemlje, i one druge koje dijelu stranaca olakšavaju ostanak u zemlji – oporbene stranke, crkve i različita udruženja dio zakona pozdravljaju, a dio kritiziraju. Tako je, na primjer, predsjednik Diakonie Ulrich Lilie zakon nazvao blagoslovom i prokletstvom. Novi zakon, koji je stupio na snagu 1. 8., donosi velike promjene i kod prava ostanka u zemlji. Thomas de Maizière: „Trajno pravo boravka dobivaju ljudi koji nemaju regularni boravišni status ali koji su se osobito dobro uključili u njemačko društvo: koji su dobro integrirani, znaju njemački, zarađuju za život i nisu počinili kažnjiva djela. Takvim ljudima otvaramo pravo na trajni ostanak. I kažemo im: ma kako god da ste došli - dobro ste se integrirali, pripadate ovdje, srdačno ste dobrodošli.“

To su, kako je naveo savezni ministar, ujedno i osnovni uvjeti iz novoga zakona koji omogućuju pojedinom strancu da ostane u Njemačkoj. Pritom, pravo na trajni ostanak pojedinac stječe nakon osam godina stalnog boravka u zemlji. Obitelji s maloljetnom djecom takvo pravo stječu nakon 6 godina, a mladi koji upišu strukovnu školu tj. zanat i izobrazbu u poduzeću – stječu takvo pravo nakon 4 godine. „Gledajući na one koji su na izobrazbi, sada to pitanje jasno reguliramo s paragrafom 60 a i mladima s Duldungom dajemo perspektivu za ostanak. Jasno određujemo da mladi koji počinju u Njemačkoj izobrazbu, tu izobrazbu mogu i završiti. I tko je uspješno završi, taj može dobiti pravo na trajni ostanak u zemlji“, rekao je savezni ministar unutarnjih poslova.

Trajni boravak zakon omogućuje i još nekim posebnim kategorijama stanovništva, na primjer osobama koje su žrtve trgovine ljudima. Također, olakšano je i spajanje obitelji, pri čemu partner – kojeg se želi dovesti – ne mora savršeno znati njemački.


Stand: 03.08.2015, 20.11 Uhr