Izbjeglička kriza: I Bundesrat usvojio promjene zakona o azilu

Bild 1 vergrößern +

Bundesrat prilikom današnjeg zasjedanja (Fotostrecke 1)

• Fotostrecke 1: zurück zu Bild 2 von 2 <
• Bild 1/2
• Fotostrecke 1: vor zu Bild 2 von 2 >

Zeleni su se jučer protivili novom paketu zakona o azilu prije svega zbog činjenice da novi zakon, kako kažu, stvara razlike među izbjeglicama koje dolaze u Njemačku. Zelenima je, osim nekih pravila po kojima podnositelji zahtjeva za političkim azilom ubuduće pojačano primali pomoć u robi a ne novcu, najveći trn u oku proglašenje preostalih zemallja zapadnog Balkana zemljama sigurnog porijekla. Tako ubuduće izbjeglice iz ovih zemalja mogu očekivati lakše i brže projerivanje što, kako drže Zeleni, stvara podjele među onima koji u Njemačkoj traže pomoć.

No s jedne strane je vlada zatvorila vrata a s druge otvorila potencijalnim useljenicima s Balkana. I dosada su stanovnici balkanskih zemalja koje nisu članice Europske unije mogli u Njemačku na rad ako su spadali u kategoriju posebno traženih zanimanja. To se prije svega odnosi na visokokvalificirana zanimanja poput inženjera ili liječnika. No sada bi i stanovnici ovih zemalja s radnim ugovorom ili ugovorom o izobrazbi u nekom nižem kvalifikacijkom sektoru mogli useliti u Njemačku. Uvjet je da je radno mjesto plaćeno po njemačkom tarifnom ugovoru. Daljnji uvjet je da osoba koja želi u sklopu ovog programa useliti u Njemačku, nije u posljednje dvije godine podnijela zahtjev za političkim azilom u Njemačkoj.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rijetko kada upotrebljava pridjeve poput „povijesni“ ili „sudbonosni“. No ona je upravo tako opisala situaciju u kojoj se nalazi Europska unija ali i čitava Europa. "Izbjeglička kriza Europu postavlja pred povijesnu probu. No Europa može samo zajednički pronaći izlaz iz krize. To je problem koji se može riješiti zajednički na globalnoj i nacionalnoj razini“, rekala je Angela Merkel jučer u Bundestagu tijekom rasprave koja je prethodila glasovanju o promjenama i dopunama zakona o azilu. Merkel je upravo taj paket promejna nazvala jednim od koraka u procesu rješavanja izbjegličke krize u Europi. Te promjene kako je rekla neće preko noći promijeniti situaciju ali su dobar prvi korak. Ona je uputila i kritike na račun nekih dijelova demokršćanske Unije CDU/CSU koji traže zatvaranje njemačkih granica kako bi se zaustavio priljev izbjeglica.

Izolacija nemoguća

"Ograđivanje i izolacija u 21. stoljeću interneta je iluzija", poručila je Merkel. Ona je istodobno kritizirala i propusnost vanjskih granica Europske unije što su neki u Hrvatskoj shvatili i kao kritiku na račun politke hrvatske vlade prema izbjeglicama koje uglavnom preko ove zemlje dolaze u Njemačku. A ovdje izbjeglice uskoro očekuje novi zakon o azilu koji nekima donosi dobre a nekima loše vijesti. Pozitivni pomaci se očekuju za one koji u Njemačkoj imaju izgleda za ostanak i za stjecanje prava na azil. Za njih će ubuduće biti odvajano više novaca i to prije svega za integracijske tečajeve. Njima će ubuduće biti i olakšan pristup tržištu rada. Prednost će biti i uvođenje tzv. zdravstvene kartice na području čitave Njemačke što bi izbjeglicama trebalo omogućiti lakšu zdravstvenu skrb. Zakonski se regulira da bi država od općina i gradova, koje zasad snose najveći dio financijskog tereta skrbi oko izbjeglica, u budućnosti preuzela mnogo veći dio tereta nego dosad. No istodobno su paketom mjera donesene i promjene koje bi trebala zastrašiti sve one koji prema državnim mjerilima nemaju pravo na političku zaštitu u Njemačkoj i koji dolaze isključivo iz financijskih razloga. Tako će ubuduće u primarnim prihvatnim smještajima izbjeglice umjesto financijske primati pomoć u robi i hrani. To bi ekonomske izbjeglice trebalo odagnati od nauma da zbog financijskih razloga u Njemačkoj traže politički azil.

Ograničenja ali i poboljšanja za žitelje zapadnog Balkana

Daljni aspekt novog paketa zakonskih mjera koji bi trebao smanjiti broj dolazaka u Njemačku onih koji nemaju izgleda za stjecanje političkog azila je i proglašavanje Kosova, Crne Gore i Albanije zemljama sigurnog porijekla. Tako su, nakon što su Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina već prije proglašene sigurnim zemljama, i ostale zemlje zapadnog Balkana sada proglašene sigurnima što omogućava brže odbijanje zahtjeva za azilom osobama koje dolaze iz ovih zemalja a time i njihovo brže protjerivanje. Osobama kojima je odbijeno pravo na azil i koje odbiju dobrovoljan odlazak bit će uskraćene socijalne povlastice. Istodobno je građanima zapadnog Balkana omogućen lakši pristup njemačkom tržištu rada i u sektorima koji su dosad bili zatvoreni za radnu snagu iz ovih zemalja. Uvjet je radni ugovor s nekom njemačkom tvrtkom i radno mjesto s plaćom koja odgovara njemačkim tarifnim pravilnicima. Uvjet za stjecanje ovog prava je taj da useljenici nisu u posljednje dvije godine podnijele zahtjev za azilom u Njemačkoj te da nisu od njemačke države primali socijalne povlastice.

Stop tranzitnim zonama

Oporba u Bundestagu je žestoko kritizirala paket promjena unutar zakona o azilu. Predsjednica zastupničkog kluba stranke Ljevica Sahra Wagenknecht predbacila je Angeli Merkel potpuno promašenu državnu politiku zbog nedostatka smještajnih i drugih kapaciteta u zbrinjavanju izbjeglica.Ona je istodobno upozorila na to da i u Njemačkoj žive mnogi koji se nalaze na rubu egzistencije. "Tko sam strahuje po vlastitu budućnost rijetko je spreman druge dočekati raširenih ruku", rekla je Wagenknecht. No i predstavnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Thomas Oppermann je kritizirao neke zahtjeve demokršćana. On je još jednom odbacio uvođenje tzv. tranzitnih zona na granicama u kojima bi se, kako to želi Unija CDU/CSU, vršila selekcija izbjeglica ovisno o izgledima na stjecanje političkog azila. "I mi želimo bolju kontrolu granica. Ali nećemo dopustiti pogranične logore za tisuće izbjeglica", zaključio je Oppermann.