Novi Zakon o strancima u Crnoj Gori: Sezonski radnici teže do dozvole

Bild 1 vergrößern +

Zakon je pre svega usmeren na sezonce iz susjednih zemalja koji se ljeti zapošljavaju u ugostiteljstvu i gradjevini

Stranci više ne moraju obigravati po nekoliko institucija kako bi riješili svoj status , već će dozvole, boravak, rad i ostalo završavati na jednom mjestu - šalteru Minstarstva unutrašnjih poslova. Zakon donosi povoljnosti strancima koji u Crnoj Gori imaju nekretnine, a nijesu mogli nesmetano da ih koriste duže od tri mjeseca, na koliko im je bio ograničen boravak. Sada oni u Crnoj Gori mogu boraviti godinu i produžavati svoj boravak sve dok posjeduju kuću ili stan.

Najdalje se otišlo sa regulisanjem tržišta rada na kome su do skora vladali paradoksi. Uvedena su ograničenja za strance kako bi se poslodavci stimulisali da zapošljavaju domaći kadar. Godinama unazad uočen je paradoks da Crna Gora, koja kuburi sa rastom nezaposlenosti, tokom turističke sezone zaposli preko 23.000 stranaca, dok na birou na posao čeka 35.000 crnogorskih građana. Takva praksa je Crnu Goru pretvorila u vrstu socijalne ustanove za region, mišljenja su u MUP-u, čiji visoki funkcioner Abid Crnovršanin ovu tezu ilustruje uporednim podacima iz okruženja: “U šest država regiona je izdato ukupno oko 57,5 hiljada dozvola za privremeni boravak, od čega samo u Crnoj Gori 30,8 hiljada… U Hrvatskoj koja je, takođe turistička destinacija i članica EU, godišnje se izdaje oko tri hiljade dozvola.”

Zakon se dominantno odnosi na radnike iz susjednih država: Srbije, BiH, Makedonije, Kosova, iz kojih tokom turističke sezone dolazi nekvalifikovana i polukvalifikovana radna snaga koja se tokom sezone zapošljava u Crnoj Gori na građevinama ili u turizmu. Većinu od njih poslodavci ni ne prijave i oni su najglasniji u kritici novih rješenja. Poslodavci traže da se primjena zakona odloži, a ključni argument im je da je domaća radna snaga nestručna, te da neće da radi sezonske poslove. Odlaganja primjene neće biti, kategorični su nadležni i ističu da je zakon usklađen sa evropskim direktivama, te da ne zabranjuje zapošljavanje stranaca. Vukica Jelić direktorica crnogorskog Zavoda za zapošljavanje: „Ovaj zakon traži da se poslovi ponude najprije domaćim radnicima, a kada nema traženog kadra da se angažuju stranci“, objašnjava Jelić.

Visoko kvalifikovani, inostrani kadar iz zemalja EU, u Crnoj Gori dominantno radi za inostrane kompanije koje ovdje posluju. Nova rješenja imaju za cilj da uvedu red u tržište rada nisko i polukvalifikovane radne snage, da smanje udio rada na crno, da natjeraju poslodavce da plaćaju poreze državi, a strance da motivišu za veća ulaganja u nekretnine.