Međunarodna konferencija o sigurnosti u Sarajevu: „Evropska Unija – Zapadni Balkan“

Bild 1 vergrößern +

Ministar za migracije i unutrašnje poslove Luksemburga Žan Aselborn

Ministar za migracije i unutrašnje poslove Luksemburga Žan Aselborn osjetio je da su predstavnici balkanskih zemalja opterećeni dilemom je li bezvizni režim zbog lažnih azilanata doveden u opasnost. Umjesto direktnog odgovora, Aselborn je napomenuo da sudbinu bezviznog režima zapravo u rukama drže vlasti ovih zemalja i da njihov odgovorni pristup jeste odlučujući faktor u njegovom očuvanju: „Činjenice govore da se zemlje zapadnog Balkana nalaze na četvrtom mjestu na listi zemalja porijekla tražilaca azila, odmah nakon Sirije, Iraka i Afganistana. Međutim, liberalizacija viznog režima je jedno od vaših ključnih dostignuća i moramo zajedno učiniti sve da izbjegnemo suspenziju mehanizama ako do toga dođe“.

Vlasti su svjesne kako je jedini način da održe bezvizni režim konstruktivna uloga u procesu vraćanja tih ljudi jer su pojedine evropske zemlje aktivirale hitnu proceduru za deportaciju lažnih balkanskih azilanata u zemlje porijekla. Bosanskohercegovačke institucije već su dobile obavještenje od Njemačke da će u najskorije vrijeme u Bosnu i Hercegovinu biti vraćeno gotovo 4 hiljade osoba. Takav ishod i ranije je bio izvjestan jer BiH, kao ni druge zemlje Balkana, nije u kategoriji sukobima zahvaćenih zemalja. Globalna izbjeglička kriza samo je ubrzala taj proces, pojašnjava ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić: „Mi smo dobili inicijativu za povrat preko 3900 naših državljana i mi smo na zadnjoj sjednici Savjeta ministara donijeli takvu odluku. Evo, sad ćemo sa Njemačkom samo da utvrdimo tačno te neke detalje, ali je činjenica da ćemo primiti skoro četiri hiljade naših državljana, koji su poslije liberalizacije viznog režima otišli u SR Njemačku pored čitavog onog niza mjera, zbog kojih smo mi govorili da neće biti moguće dobiti azil i na određen način predstavljali prijetnju po bezvizni režim građanima Bosne i Hercegovine“.

Institucije zemalja zapadnog Balkana spremne su da ponesu svoj dio odgovornosti, samo da bi zaštitile, kako to građani obično kažu, blagodeti bezviznog režima. Prihvatiće deportovane lažne azilante, a usput će provesti mjere za smanjenje broja onih koji u procesu traženja azila vide šansu za novi život. Na tom planu saradnja sa zemljama i institucijama Evropske Unije je neupitna. Međutim, tokom konferencije u Sarajevu mogao se jasno osjetiti strah predstavnika balkanskih zemalja kad riječ o saradnji oko zbrinjavanja izbjeglica iz Sirije i Iraka. Zemlje tog regiona od početka strahuju da ne postanu neka vrsta prisilnih sabirnih centar za stotine hiljada izbjeglica, koje bi zatvaranjem granica i drugim evropskim mjerama mogle biti zatočene na Balkanu na svom putu prema Evropskoj uniji. Brojne mjere evropskih krugova i zemalja pojedinačno stručnjaci na Balkanu ocijenili su kao dokaz nesnalaženja Unije, a neki idu i korak dalje tvrdeći da je jedini plan evropskih institucija zapravo da, kako kažu, zguraju izbjeglice u centre u Turskoj i na Balkanu i tako ih zaustave prije sopstvenih granica. Srbija je dosad bila najizloženija posljedicama izbjegličkog egzodusa od svih zemalja jugoistočne Evrope i njene vlasti traže jasne odgovore od evropskih institucija, kaže ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović: „Od početka godine kroz Srbiju je prošlo više od 600 hiljada ljudi. Mi imamo sada ključna pitanja – šta je generalni plan? Šta je plan, koji će nam govoriti kako da se odnosimo prema migrantskoj krizi? Moramo dobiti odgovore na to da li ćemo migrante, koji nemaju pravo da traže azil u Evropskoj Uniji, vraćati, da li će svaka zemlja donositi svoja pravila?“

Kad je riječ o saradnji u borbi protiv terorizma, tu nema dvojbi. Balkanske zemlje imaju težak izazov da, pored saradnje i razmjene informacija o potencijalnim terorističkim grupama, spriječe trgovinu ljudima i oružjem, koja bi mogla dobiti novi zamah sa izbjegličkom krizom. S tim ciljem potpisani su i sporazum između Bosne i Hercegovine i Crne Gore o pograničnoj saradnji i protokol BiH i Srbije o saradnji u oblasti forenzičkih ispitivanja i vještačenja.