12. sabor HDZ-a BiH: Borba za jednakopravnost Hrvata

Bild 1 vergrößern +

Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice BiH

Najznačajniji element platforme te stranke je, kako je rečeno, borba za jednakopravnost Hrvata i unutrašnji preustroj zemlje. Ovaj skup je praćen s veliko pažnjom i zbog odavno prisutnih ocjena da stranački lider Dragan Čović, koji je dobio novi mandat zajedno s Miloradom Dodikom radi na razgradnji zemlje. Stručnjaci procjenjuju da logika “jedan narod, jedna stranka, jedan vođa”, koja je obilježila ovaj stranački skup, u konačnici neće donijeti ništa dobro Hrvatima u BiH.

Rezultata 12. sabora HDZ-a BiH, baš kao i stranačkih skupova Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Saveza za bolju budućnost, održanih isti dan – u subotu, ne bi se postidjele ni stranke koje su držale sve konce u vrijeme najtvrđeg realsocijalizma. Jedan vođa, njegova apsolutna nedodirljivost, jednoglasne odluke i puno jedinstvo u stranačkom vrhu obilježili su početak novog mandata Dragana Čovića na liderskoj poziciji najjače stranke sa hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini, koju predvodi od 2005. godine. Tu su sve dileme otklonjene još prije sabora. Ovaj sabor očekivao se s mnogo više pažnje na drugom planu jer je u subotu u Mostaru objelodanjeno kako će vrh stranke definisati buduće ključne interese HDZ-a na unutrašnjopolitičkoj sceni, prije svega u domenu često naglašavane borbe za jednakopravnost Hrvata. Novoizabrana zamjenica stranačkog predsjednika Borjana Krišto potvrđuje da će se te aktivnosti odvijati u tri pravca: “Rješenje hrvatskog pitanja, odnosno ustroj Bosne i Hercegovine na način da se Bosna i Hercegovina uredi kao država tri jednakopravna konstitutivna naroda i građana koji u njoj žive. Sukladno tome, trebamo promijeniti izborno zakonodavstvo, implementirati odluke za grad Mostar i naravno provoditi reforme u smislu izgradnje Bosne i Hercegovine kao pravne države što danas nije slučaj.”

Dokumenti s kongresa su, sasvim očekivano, pod lupom javnosti, medija, ali i međunarodnih zvaničnika zbog već dugo prisutnih ocjena, prije svega među strankama sa sjedištem u Sarajevu, kako Čović, zajedno sa svojim dugogodišnjim političkim partnerom Miloradom Dodikom, provodi projekat razgradnje i dalje podjele Bosne i Hercegovine. I sadašnja vladajuća koalicija dugo je bila na čekanju zbog, kako tvrde analitičari, Čovićevog nastojanja da po svaku cijenu uvede Dodika u državnu vlast. Čović, međutim, djelovanje HDZ-a vidi sasvim drugačije, a bilo je interesantno čuti i hoće li podržati deklaraciju SNSD-a o samostalnosti Republike Srpske: “Traženje apsolutne jednakopravnosti sa bošnjačkim i srpskim narodom nije nikakvo novo crtanje karata, kako to neki žele prikazati kad im tako nešto odgovara. Granice Bosne i Hercegovine su utvrđene i to je okvir u kojem želimo razgovarati o racionalnijem uređenju unutarnjosti Bosne i Hercegovine. Ja ću podržati svaki stav svake političke opcije u BiH ako je to stav političke stranke, bez obzira kakav je on, i prema njemu se odnositi.“

HDZ BiH će, kako se moglo zaključiti na mostarskom skupu, zadržati dosadašnji politički kurs, koji se temelji na ekskluzivitetu za zastupanje cjelokupnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Međutim, poznati sarajevski novinar Ranko Mavrak, gostujući na Televiziji Bosne i Hercegovine, upozorio je na drugu zanimljivu dimenziju mostarskog sabora, ali i ostalih stranačkih skupova održanih tokom vikenda. On ne vidi ni namjeru ključnih političkih stranaka da krenu u najavljene socijalne i ekonomske reforme i preuzmu obaveze koje su potpisali u poznatoj izjavi lidera o evropskom opredjeljenju, na osnovu koje je aktiviran i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju: “Jeste li čuli da je netko pomenuo na ovim stranačkim konvencijama bilo što što je vezano za provedbu onoga što je boljitak, koji donosi taj sporazum? Nitko niti jedne riječi! Ja mislim da to dovoljno govori o tome što je u glavama tih ljudi, koji se predstavljaju sada apsolutnim vođama i gospodarima sudbine ove zemlje. Ali ono što je jako važno to je konstatirati činjenicu da postoji, uvjetno rečeno, ta multipolarnost u stranačkom životu, kako u Bošnjaka tako i u Srba. Nažalost, u Hrvata ta multipolarnost se na neki način gubi. Tamo imate taj jedan stranački monopol. Ja mislim da to nije dobro, prije svega za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini jer koncept jednog naroda, jedne stranke, jednoga vođe ne vodi nikuda. To smo naučili iz povijesti, ako ništa drugo.”

Umjesto jasne vizije ispunjavanja evropskih obaveza, u vladajućoj koaliciji u Federaciji eskalirala je borba za profitabilna javna preduzeća, koja stranke u pravilu koriste kao sopstvene bankomate bez granica i poligone za zbrinjavanje stranačkih kadrova. Oštar sukob HDZ-a i Demokratske fronte doveo je vladu u krizu već na početku, pa će to nesumnjivo biti prva politička tema u zemlji u narednih nekoliko sedmica.