Medicinari iz BiH u Njemačkoj: Obostrani interes sve veći

Bild 1 vergrößern +

Za njegovatelje uvijek ima posla, jer se radi o deficitarnoj struci (ilustracija)

Interes njemačkih ustanova za ovim kadrom je sve veći, a za ljude koji se odlučuju za ovaj način pronalaženja posla u inostranstvu posebno je značajno to što se cijeli proces odvija putem državnih institucija i međudržavnog sporazuma, bez mogućnosti zloupotrebe i malverzacija. I poslodavci i uposlenici zadovoljni su ovim aranžmanom, a zainteresovanih je sve više.

U Bosni i Hercegovini, koju svake godine napuste hiljade mladih, sami tražeći posao i snalazeći se u zemljama Evropske Unije, prava je blagodet pronaći posao u inostranstvu putem državne Agencije za rad i zapošljavanje. Takvu priliku iskoristilo je više od 900 mladih, koji su se prijavili za poslove njegovatelja i medicinskih tehničara u Njemačkoj. Posebno je povoljno to što se sve odvija putem nadležnih državnih agencija, pa ovi ljudi ne moraju strahovati da će biti žrtve bilo kakvih prevara i ne mogu se naći u poziciji da rade na crno. Cijeli proces je potpuno zakonit, a mladi u perspektivi imaju priliku za stalno zaposlenje i boravak u Njemačkoj. Ni uslovi nisu tako teški – kandidati moraju imati završenu srednju medicinsku školu i izvjestan nivo znanja njemačkog jezika, potvrđuje Siniša Veselinović iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

“Mjesečno negdje oko 50 do 60 kandidata dostavi svoju dokumentaciju. Precizirano je da minimalna plata njegovatelja u Njemačkoj iznosi 1900 eura bruto. Radni staž im je priznat i oni ostvaruju ista prava kao i ostali radnici Njemačke. Dosad nismo imali nijednu pritužbu da je došlo do kršenja ugovora od strane poslodavca, da nisu ispoštovani neki uslovi dogovora.”

Među ovim mladim ljudima je i dvadesetogodišnji Sarajlija Edi Ajanović, koji je nedavno, govoreći o ovom projektu zapošljavanja u programu Radija Bosne i Hercegovine, ozbiljno zainteresovao mnoge mlade ljude istog stručnog profila u svojoj domovini. Prilika je jedinstvena kad već, kako kaže, nije imao mogućnosti da pronađe posao u Bosni i Hercegovini: “Ne može se naći posao u Sarajevu, roditelji mi ne rade i onda sam odlučio da dođem ovdje u Njemačku i da pokušam nešto. I evo sad radim u jednom staračkom domu... To je služba koja ide po kućama, koja pomaže starijim ljudima. Ja sam zadovoljan. Nakon škole i nakon pet godina već mogu tražiti stalni boravak da ostanem ovdje živjeti. Fali mi Bosna, ali ne kajem se što sam došao jer znam da nema druge mogućnosti.”

Prije odlaska - učenje njemačkog

Ozbiljnost ovog projekta pokazuje i činjenica da kandidati za posao u Njemačkoj imaju priliku da se osposobe u znanju njemačkog jezika i dobiju certifikat u Goethe institutu u Sarajevu, validan za cijelu Evropu. Prije odlaska na posao u njemačke ustanove ovi mladi ljudi prolaze kurs od 150 časova veoma povoljno, što je, kako tvrde u institutu, sasvim dovoljno za sporazumijevanje i komunikaciju s poslodavcima i korisnicima usluga.

Bosanskohercegovački njegovatelji u Njemačkoj već su stvorili imidž vrijednih i pouzdanih ljudi, pa su za nove kandidate najbolja preporuka oni koji su već na radu u Njemačkoj. U cijelom ovom aranžmanu svi su zadovoljni – medicinski radnici što imaju priliku za legalno zaposlenje i usavršavanje u Njemačkoj, poslodavci jer su dobili vrijedne radnike, a vlasti Bosne i Hercegovine što su bar mali dio nezaposlenih uspjeli zbrinuti. Zamjenica ministra civilnih poslova u sektoru socijalne zaštite Bosne i Hercegovine Denisa Sarajlić Maglić ističe veliki značaj implementacije ovog sporazuma za obje zemlje: “Ovaj dogovor je na obostranu korist, da tako kažem. Njime je zadovoljna i njemačka strana, zadovoljni smo i mi s obzirom da Nijemci dobivaju kvalifikovanu radnu snagu, a s naše strane radnici, koji će na ovaj način biti zaposleni, dobivaju vrlo povoljne uslove.”

Iako je riječ o projektu koji će otvoriti vrata za bolji život mnogim mladim ljudima, dugoročno će to biti prilično štetno za Bosnu i Hercegovinu. I ovo je osipanje specijalizovanih kadrova, iako legalno, zakonito i prema međudržavnom sporazumu. Pored medicinskih tehničara, svoje mjesto u evropskim zemljama traže i kvalifikovaniji zdravstveni radnici, prije svega ljekari, pa se na bosanskohercegovačkim prostorima već osjeća oskudica kvalitetnog ljekarskog osoblja. Bosna i Hercegovina i ovim putem dozvoljava sebi luksuz da već iškolovane kadrove, čije je osposobljavanje svakako koštalo državu, jednostavno prepušta drugim zemljama, koje boljim uslovima, pristojnim platama i prije svega cijeneći njihov rad, vrlo jeftino dolaze do prijeko potrebnih kadrova.