Politička scena u BiH SDP - optimistično s novim predsjednikom

Amir Sužanj, Sarajevo

Ciklus izbora stranačkih predsjednika ključnih političkih stranaka u BiH okončan je tokom vikenda izborom Nermina Nikšića na mjesto predsjendika Socijademokratske partije.


Nermin Nikšić
Bild 1 vergrößern +

Nermin Nikšić

Nikšić je svoja četiri protivkandidata porazio u prvom krugu, a prvi put u BiH je lidera jedne stranke biralo cjelokupno stranačko članstvo. Njegov izbor biće potvrđen na Kongresu SDP-a 3. oktobra. Uprkos uvjerljivoj pobjedi, Nikšić će se u pokušaja vraćanja povjerenja glasača suočiti s teškim izazovima. Brojni stranački funkcioneri su njegovi politički protivnici i smatraju ga produženom rukom bivšeg lidera Zlatka Lagumdžije, kojeg smatraju odgovornim za sunovrat stranke. Uz to, veliki dio članova i simpatizera otišao je za Željkom Komšićem i njegovom Demokratskom frontom.

Mnogo prepreka

Put od najjače političke snage građanske orijentacije i stranke koja je krojila vlast Federacije i države u dva mandata do najvećeg gubitnika na prošlogodišnjim izborima Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine prešla je za jedva pola mandata – za samo dvije godine. Težak poraz na posljednjim opštim izborima gurnuo je tu stranku ne samo u opoziciju, nego i na margine političkih zbivanja u zemlji. Novoizabrani predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, koji je i dosad obavljao tu dužnost kao prelazno rješenje nakon povlačenja Zlatka Lagumdžije, ima težak zadatak – ne samo da vrati povjerenje javnosti u stranku, nego da zaustavi teška previranja u samom SDP-u, ali prije svega da racionalno sagleda razloge najvećeg sunovrata jedne stranke u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

Unutarstranačka previranja

Nimalo zanemariv dio stranačkog članstva, u kojem su i neki dugogodišnji istaknuti stranački funkcioneri, razloge posrtanja vidi sasvim drugačije i tvrdi da Nikšić svjesno zaobilazi pravu prirodu sadašnje pozicije nekad jakog lidera socijaldemokratske ideje. Poraz na oktobarskim izborima, kako tvrde Nikšićevi stranački oponenti, pokazao je da su javnost, simpatizeri, i veliki dio članova stranke, bili ogorčeni njenim vođenjem Vlade Federacije, a još više apsolutističkim aspiracijama njenog višegodišnjeg predsjednika Zlatka Lagumdžije. Dotadašnji apsolutni stranački lider nije dobro procijenio posljedice izbornog poraza.

Kadrovski problemi

Lagumdžija je svoju postizbornu zabludu za vrlo kratko vrijeme iskusio na najbolniji način – pod pritiskom članstva bio je primoran da odstupi s liderske pozicije, ali i da spozna prave razloge ličnog poraza, i to na dva fronta. SDP je u posljednja dva mandata vodio nekonzistentnu politiku, mijenjao koalicione partnere kao čarape, a u isto vrijeme na unutarstranačkom planu Lagumdžija je odstranjivao sve koji su se usprotivili njegovoj apsolutnoj dominaciji. Tako su iz SDP-a godinama nestali ili protjerani ljudi iznimnog ugleda, od Nijaza Durakovića i u javnosti neizmjerno poštovanog Bogića Bogićevića, preko Mire Lazovića, Ive Komšića i Nermina Pećanca, pa sve do harizmatičnog Željka Komšića, čiji je odlazak javnosti, naizgled iznenada, pokazao sve protivrječnosti u SDP-u. Politički analitičar Ibrahim Prohić nagovijestio je još tada politički sunovrat te stranke.

Neizvjesna budućnost

Odlaskom Lagumdžije konflikti i napetosti u SDP-u nisu izglađeni. Stupanje Nikšića na lidersku poziciju, u početku u funkciji privremenog, a sad i izabranog stranačkog predsjednika, dio visokih funkcionera stranke prepoznao je kao nastavak Lagumdžijine vladavine, ovaj put, kako su to sarajevski mediji karakterisali – na daljinsko upravljanje. Tuzlansko krilo SDP-a, koje predvodi ugledni tuzlanski načelnik Jasmin Imamović, nezadovoljno kadrovskim rješenjima nakon Lagumdžije, na svojevrstan način se odmetnulo od aktulenog stranačkog vrha do te mjere, da su mediji jedno vrijeme govorili i o mogućem osnivanju nove stranke.

Socijaldemokratska partija kreće u oporavak i vraćanje nekadašnje pozicije uz niz prepreka. Novi stranački lider Nikšić neće se tako lako osloboditi epiteta Lagumdžijinog štićenika, u vrhu stranke su mu izuzetno jaki oponenti, čije je sjedište u Tuzli, bastionu socijaldemokratije, a dobar dio nekadašnjeg članstva i tradicionalno vjernih glasača otišao je za Komšićem, podržavajući njegovu Demokratsku frontu. Svjestan tih teških izazova, Nikšić je na samom početku svog upravljanja strankom predstavio interesantnu političku platformu, koja bi, ako uspije, dala pečat cijeloj njegovoj političkoj karijeri – ujedinjenje svih socijaldemokratskih snaga u Federaciji BiH. Međutim, dometi tog projekta su vrlo magloviti i neizvjesni.


Stand: 22.09.2015, 20.16 Uhr