Vanredni samit EU Odlučni koraci u politici prema izbjeglicama

Suada Herak

Minutom šutnje su šefovi država i vlada članica EU započeli današnji sastanak na vrhu, odajući počast utopljenima u Sredozemnom moru, a što je označilo novo poglavlje u izbjegličkoj politici. Vrijeme izgubljenih riječi je prošlo - osnovni je signal upućen iz Brisela sa vanrednog samita o izbjeglicama.


Italijanski brod danas je spasio grupu od 220 migranata
Bild 1 vergrößern +

Italijanski brod danas je spasio grupu od 220 migranata

Sa značajno više novca i brodova za spasavanje u Sredozemnom moru EU želi spriječiti dalje izbjegličke katastrofe. Šefovi država i vlada 28 zemalja su razmatrali kapacitete sadašnjih misija zaštite evropskih granica „Triton“ i „Poseidon“ i zaključili da ih je potrebno udvostručiti. Njemački Bundeswehr bi iz svoje mornarice trebao staviti na raspolaganje 3 broda sa više od 600 marinaca koji bi djelovali u Sredozemlju.

Savezna kancelarka Angela Merkel je ponovila da je ljudski život najvažniji cilj evropske izbjegličke politike, ali da se na tom planu treba još mnogo učiniti. Na samitu je zatražena solidarnost svih članica EU, koje trebaju zajednički snositi odgovornost. Grčki premijer Alexis Tsipras je od EU zatražio da vodi humanu politiku doseljavanja, uz solidarnost sa prije svega zemljama u Sredozemlju.

Pored pojačanja kapaciteta sistema spasavanja u moru, bilo je rijeci i o borbi protiv krijumčarskih bandi. Prema završnom dokumentu trebale bi se ispitati i moguće vojne akcije kako bi se uništavali brodovi koje koriste krijumčari.

Eksperti smatraju da je za takve akcije neophodan mandat UN-a. Jedna od težih tema debate je i raspodjela izbjeglica, što su tražile prije svega Njemačka, Italija i Švedska. Predvidja se više pomoći za zemlje koje prihvate izbjeglice, kao i saradnja sa afričkim zemljama.

Ali, bilo je i dosta kritike uz današnji samit. Simboličnom povorkom je oko 1000 ljudi protestiralo u Briselu protiv izbjegličke politike EU. Organizacije za zaštitu ljudskih prava su već prije početka samita pokazale razočarenje, jer smatraju da se samo uz proširenje teritorije djelovanja mogu postići koraci naprijed.

Istovremeno je na Malti odata posljednja pošta poginulima u najvešoj tragediji sa migrantima na Mediteranu koja se dogodila prošlog vikenda. Malteški predsjednik i premijer, italijanski ministar unutrašnjih poslova i komesar EU za migraciju prisustvovali su memorijalnoj službi.

U 24 kovčega su bila jedina tijela izvučena iz mora nakon potonuća broda tokom vikenda u kome je poginulo oko 800 ljudi, i oni su izloženi na meduvjerskoj službi u malteškoj glavnoj bolnici. Plač pripadnika malteške afričke zajednice pratio je ceremoniju, koju su predvodili hrišćanski i muslimanski vjerski službenici.

I Hrvatska je najavila da će se uključiti u novu strategiju izbjegličke politike i konkretno pomoći Italiji koja je prva na udaru ilegalnih imigranata, i to slanjem jednoga broda u Mediteran u maju. To je danas najavila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nakon razgovora s talijanskim kolegom Sergiom Mattarellom koji je Hrvatsku nazvao tačkom ravnoteže u regiji izmedu središnje i jugoistočne Europe.


Stand: 24.04.2015, 20.10 Uhr