EU Samit : Nesloga na svim poljima

Bild 1 vergrößern +

Nemačka kancelarka Angela Merkel, britanski premijer David Cameron, premijer Španije Mariano Rajoy, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i premijer Bugarske Boyko Borissov pred početak samita

Na aktualnom samitu Europskog vijeća, dakle tijela koje okuplja šefove država i vlada članica Europske unije, na dnevnom redu su se našle dva problema od čijeg će rješenje, u tome su složni mnogi promatrači, ovisiti budućnost Europske unije. Na prvom mjestu je rješavanje izbjegličke krize koja Europsku uniju pogađa posljednjih mjeseci. No upravo se po ovom pitanju pokazalo koliko su duboke podjele unutar Europske unije. Dok grupa zemalja, prije svega predvođene Njemačkom, Austrijom i Švedskom, dakle zemljama koje su primile najviše izbjeglica, traži pravedniju raspodjelu po ostalim članicama Europske unije, neke zemlje, pri čemu prednjače istočnoeuropske članice poput Mađarske i Poljske, se svim silama opiru primitku izbjeglica.

Raspodjela ne funkcionira

Austrijski premijer Werner Faymann je uoči odlaska na sammit objasnio koji je cilj sastanka kojeg je sazvao uoči samog početka samita i na kojem je trebala biti pripremlja podloga za dogovor oko raspodjele izbjeglica. „Organizirati raspodjelu po Europi. Znači ne sve slati u Njemačku, Austriju i Švedsku. Jer trenutno ovaj dogovoreni princip gotovo da i ne funkcionira“, rekao je Faymann.

A ne funkcionira zbog otpora nekih zemlja čije argumente je ponajbolje uoči samita sažeo mađarski premijer Viktor Orban:“ Nitko ne može Mađarima ali niti bilo kojoj drugoj naciji u Europi, narediti s kim će zajednički živjeti. Bruxelles ne smije imati tu moć da nam pošalje ljude s kojima ne želimo živjeti. pritisak izvana nećemo prihvatiti.“

Tko ne prima izbjeglice, dobit će manje novca

Kaže mađarski premijer jasno i glasno o tomu što misli o prijedlogu Europske komisije o raspodjeli izbjeglica po svim zemljama Europske unije. Stavovi po pitanju raspodjele izbjeglica, što npr. Angela Merkel vidi kao najvažniji mehanizam uspješnog rješavanja izbjegličke krize, ukazuju na to da je dogovor po ovom pitanju vrlo daleko. Neki, poput austrijskog premijera Faymanna, već dulje vrijeme zato glasno razmišljaju o tomu kako one koji ne žele prihvatiti izbjeglice na to prisiliti. Odgovor leži u europskim subvencijema od kojih najviše koristi imaju upravo one zamlje koje se i najžešće opiru raspodjeli izbjeglica. Tada moramo svakog podsjetiti na to da u Europskoj uniji ima onih koji uplaćuju u europski proračun i oni koji primaju sredstva iz te blagajne. I to nije jednosmjerna ulica“, rekao je faymann.

Njemačka ne može više nositi teret nesloge

U razgovoru za dnevnik Die Welt, austrijski kancelar je bio još direktniji i najavio da bi zemlje koje se odupiru zajedničkoj izbjegličkoj politici mogle biti kažnjene prilikom pripreme dugoročnog proračuna Europske unije. "Tada cemo jako dobro obratiti pozornost na to koje su se zemlje, kada su u pitanju izbjeglice, ponašale posebno nesolidarno", zaključio je Faymann. Uoči današnjeg summita i iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel dolaze zahtjevi za preispitivanjem sustava financiranja EU proracuna. "Ako se naši europski susjedi i dalje budu opirali konstruktivnom rješenju izbjeglicke krize, tada moramo otvoreno razgovarati o tomu kako se nositi s gospodarskim teretom koji trenutno Njemačka nosi. Odbacivanje europskog načela solidarnosti ne može u budućnosti više ići samo na teret Njemačke", rekao je demokršćanski ministar unutarnjih poslova njemačke savezne zemlje Hessen, Peter Beuth, za Spiegel Online.

Kako privoljeti Veliku Britaniju na ostanak

I po drugoj velikoj temi aktualnog EU samita, odnosu prema Velikoj Britaniji u svezi s najavljenim referendumom u ovoj zemlji o izlasku iz Europske unije, se ne očekuje konsenzus zemalja članica. I po ovom pitanju zasad vlada velika nedoumica i podjeljenost o tomu koliko treba izići u susret Velikoj Britaniji kako bi se narod ove zemlje privolilo da ostane u zjaednici.

Mnogo pitanja oko kojih se lome koplja i zato nije ni čudo da je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz uoči sastanka uputio apel sudionicima: „Ono što nam je trenutno prijeko potrebno je više zajedništva a manje nacionalne podijeljenosti“.