Sastanak ministara unutrašnjih poslova zemalja EU: O mogućem produženju kontrole granica

Bild 1 vergrößern +

Pripadnici francuske žandarmerije na auto-putu A2 koji povezuje Pariz i Brisel

Šengenski ugovor je 1985. godine, kada je sklopljen, prvo uklonio kontrolu granica između zemalja Beneluksa, Francuske i Njemačke. Danas ovaj pojam Schengen, obuhvata 26 zemalja u kojima ne postoje kontrolirane unutrašnje granice između država. Da se podsjetimo, osim 22 od ukupno 28 država EU tu su još Norveška, Island, Lihtenstein i Švajcarska. Šengenu ne pripadaju Velika Britanija, Irska, Kipar, Bugarska, Rumunija i Hrvatska. Granica ovog, kako ga zovu šengenlanda je duga 7700 kilometara sa više od 400 miliona stanovnika.

Unutrašnje granice ne podliježu redovnoj kontroli već se tu i tamo prave kontrole kada se za to ukaže potreba. U pristupnici EU u članu 23 piše da se u slučaju ozbiljne prijetnje po unutrašnji javni red i mir, može za određeno kraće vrijeme, ponovno uvesti kontrola putnika. Ova mjera, kako je predviđeno, može trajati najviše 30 dana, odnosno onoliko dugo koliko ozbiljna opasnost traje. Države Šengena su do sada koristili ovu mjeru kada se radilo o sastancima vodećih svjetskih i Evropskih političara, ili pak značajnih sportskih događaja.

Analitičari zbivanja, privrednici, političari, upozoravaju na ozbiljnost situacije i opasnost u koliko bi se ponovo neograničeno uvela kontrola granica. Ingo Kramer, predsjednik Savezne udruge poslodavaca ističe; „Moja firma u Njemačkoj dobiva svakodnevno robu iz Poljske, Italije i Francuske i isti dan je prosljeđuje dalje na odredište. Možete misliti da bi se taj proces danima otezao ako bi kamioni s robom morali čekati na svakoj granici“.

Upravo ovaj scenario bi, sudeći po raspoloženju Ministara unutrašnjih poslova EU, mogao postati stvarnost. Naime Thomas de Maiziere Njemački ministar se već izjasnio da bi, što se njega tiče najradije uveo ponovo kontrolu i to sve do kraja 2017. godine. I drugi su takođe za to, na primjer u Austriji i Belgiji. No ovdje se pita i EU komisija. A ona upozorava na enormne troškove po privredu koji bi uvođenjem kontrole nastali, kao i na potrebu zapošljavanja većeg broja kontrolora. Već se može govoriti o gubitku stotina miliona eura koji imaju Danska i Švedska, zemlje koje su kontrolu već uvele.

Ministri unutarnjih poslova Evropske unije su zatražili od Grčke da učini više na kontroliranju priliva migranata. Neki od Ministara su zaprijetili da će Grčku isključiti iz kontinentalne zone slobodnog putovanja. Grčka je bila glavna kapija za ulazak više od miliona izbjeglica i migranata koji su došli u EU u prošloj godini. Atina je kritikovana zbog neuspjeha da kontrolira priliv migranata, koji je pokazao slabe znake popuštanja u zimskim mjesecima. EU je poduzimala razne mjere kako bi finansijski pomogla osiromašenoj Grckoj da se nosi s krizom, ali brojne države članice vjeruju da ih Atina ne koristi u dovoljnoj mjeri. Od pet registracijskih "žarišnih" centara koji su uspostavljeni za dolazak migranata u Grcku do sada je radio samo jedan. Opterećeni krizom, grčki policijski zvaničnici često su dopuštali migrantima da odlaze dublje u Evropu umjesto da ih zadrže na grčkom tlu radi primjerene registracije - prvog neophodnog koraka da mogu nastaviti dalje. Atina tvrdi da je tim brojkama nemoguće upravljati i krivi ostalih 27 država članica EU što ne nude stvarnu pomoć. Kriza je dovela Schengensku zonu slobodnog putovanja - koju vodeći zvaničnici EU slave kao najviše postignuće evropskih integracija - na rub propasti. „Ako ne možemo zaštiti vanjsku granicu EU, Grčko - Tursku granicu, Schengenska vanjska granica bit će pomjerena prema centralnoj Evropi - izjavila je austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl - Leitner. Grčka mora povećati svoje resurse što je prije moguće i prihvatiti pomoć - izjavila je ona po dolasku na neformalni sastanak ministara unutarnjih poslova EU u Amsterdamu.