Djelomično rješenje za izbjeglice u EU: Njemačka će ubrzati postupak kod zahtjeva za azil

Bild 1 vergrößern +

Savezni ministar unutarnjih poslova Njemačke Thomas de Maizière

U odnosu na terorističke napade u Francuskoj i Tunisu, njemački ministri unutarnjih poslova su upozorili i na postojeću opasnost od terorizma u Njemačkoj. U zaključku konferencije Savezni ministar Thomas de Maizière je istaknuo da vlasti čine sve što je u njihovoj moći da se spriječe mogući teroristički akti.

Uz to su ministri u Mainzu razmatrali i postupke prema izbjeglicama i tražiteljima azila. Savezni ministar de Maizière, se zahvalio svima koji su izrazili spremnost da pomognu u rješavanju problema velikog migrantskog talasa, ali je izrazio i razumijevanje da u jednom dijelu stanovništva raste zabrinutost. Medjutim, protiv onih čija zabrinutost prelazi u ljutnju, nasilje i napade na izbjegličke centre, protiv njih će se odlučno i oštro postupati. Jedan od problema koji želimo što brže riješiti je pitanje tražitelja azila iz zemalja bivše Jugoslavije, koji nemaju perspektivu za ostanak u Njemačkoj, naglasio je de Maizière: „Imamo puno zadataka koji su pred nama i koje treba uraditi. Kao prvo, ubrzati postupke za azil. Tu želimo jasno razdvojiti one kojima je potrebna zaštita i koji se trebaju brzo integrirati uz tečajeve jezika i uključivanje u posao. Ali, postoje mnogi za koje je potpuno jasno da nemaju nikakvu perspektivu za ostanak u Njemačkoj, a to su posebno tražitelji azila iz zemalja zapadnog Balkana. Oni su prvih mjeseci ove godine činili oko polovine svih zahtjeva za azil.To je potpuno neprihvatljivo i sramotno za Evropu. Zato radimo sa tim državama i ovdje na nivou saveznih zemalja da postupke po zahtjevu za azil tako skratimo, da već iz prvog prihvatnog centra, nakon regularnog pravnog postupka budu vraćeni u zemlje porijekla”.

Savezni ministar unutarnjih poslova de Maizière osvrnuo se i na rezultate samita EU koji je danas završen u Briselu, nakon burne i teške rasprave: „ Sada imamo prvi djelomični uspjeh o pravednoj raspodjeli izbjeglica unutar EU, na dobrovoljnoj bazi, ali smo još daleko od pravog rješenja. Potrebno je raditi sa trećim i tranzitnim zemljama, pri čemu ćemo upotrijebiti sve naše evropske snage koje imamo na raspolaganju. Ali, ako se stalno pojedine zemlje jednostrano ne budu pridržavale evropskog prava, slijediće i trajne reakcije drugih zemalja, što ne želimo. Ako je u ovoj politici prema izbjeglicama evropska solidarnost toliko neujednačena, onda se to može odraziti i na sve druge naše solidarnosti. A, to ne želimo“.

Jedan od najvećih izazova sa kojim se suočava EU je pored pitanja Grcke, politika prema izbjeglicama. No, kako nema jedinstva medju 28 zemalja članica, samit u Briselu je protekao je u znaku veoma vruće debate, a rezultat je sljedeći: 60 000 izbjeglica će na dobrovoljnoj bazi biti raspodijeljeno po zemljama EU. Od toga je 40 000 u Italiji i Grčkoj na čekanju za dalju evrospku destinaciju, dok bi još 20 000 trebalo stići izvan evropskih granica, najvjerovatnije iz sirijskih kampova. Italija i Grčka nisu zadovoljne rezultatom jer se radi o dobrovoljnosti, a ne obavezi ravnopravne raspodjele po zemljama članicama EU, kako je predlagala Evropska komisija.