Izbjeglice na putu ka Evropi: Humanitarni i politički izazov za EU

Bild 1 vergrößern +

Neizvjesnost koju nose sa sobom na stotine hiljada žena, djece i muškaraca na evropskom tlu se pretvara u nesigurnost i strah gradjana, ali i veliku zabrinutost političara, koji ne uspijevaju riješiti ovaj veoma složeni problem i veliki izazov pred kojim se nalaze - kako zaštititi granice i svoje gradajane, kako pomoći ljudima u nevolji, a kako se odbraniti od terorizma? Sve su to teme o kojima se sve cešće raspravlja u okviru EU, pa tako i u Njemačkoj.

Konferencija ministara unutarnjih poslova Njemačke

U Mainzu su ove teme na stolu trodnevne konferencije ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih zemalja, koja je otvorena večeras. Pred početak susreta predstavnici humanitarnih organizacija su zatražili od nadležnih vlasti da prihvati više izbjeglica iz Sirije i Iraka, kao i drugih kriznih podrucja. Medjutim, dosta je skepse, jer nove smjernice EU traže ravnomjerniju raspodjelu po zemljama članicama, pa se očekuje da će se i Njemačka toga pridržavati.

Najviše izbjeglica koje dolaze u EU i Njemačku prijavljuju se kao potražitelji azila. Takva vrsta usljevanja u jednu zemlju predvidjena je isključivo za osobe progonjene po političkoj osnovi, koje su bile prisiljene napustiti svoju zemlju, ratom zahvaćeno područje. Dakle, oni koji dolaze iz tzv. sigurnih zemalja, za kakve su proglašene i zemlje regiona Jugoistočne Evrope, nemaju šansi za dobijanje azila - jedino mogu ostati u Njemačkoj ili nekoj drugoj evropskoj zemlji dok traje administrativni postupak po zahtjevu tražitelja. U principu to traje dugo, čime su tražitelji zatečeni u neizvjesnosti i nesigurnosti, a država opterećena socijalnim zbrinjavanjem osoba koje će morati napustiti zemlju. Savezni ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière (CDU) danas je najavio značajno ubrzanje postupka azila, kako za tražitelje iz nesigurnih zemalja poput Sirije, tako i sigurnih poput Kosova.

“Ukoliko pojačamo personal postupci mogu biti završeni za dvije do tri sedmice” kazao je de Mezier upravo pred početak današnje konferencije ministara unutarnjih poslova u Mainzu. Ministar je istaknuo kako postoji podjela u njemačkom društvu po pitanju prihvata izbjeglica. “Dok jedni izražavaju veliku spremnost da pruže pomoć, jedan dio stanovništva je uznemiren i naljućen, pa je time povećan i broj kaznenih djela protiv tražitelja azila protiv čega će se vlast odlučno boriti” kaže savezni ministar unutarnjih poslova Thomas de Meziere.

Njemački ministri unutarnjih poslova u Mainzu će osim politike prema izbjeglicama razmatrati i odbranu od terorizma kao i bolju zaštitu policijskih snaga.

Madjarska jednostrano ukinula Dablinski sporazum

Madjarska je jučer saopštila da će suspendirati tzv. Dablinski sporazum, koji se odnosi na izbjeglice, u cilju "zaštite madjarskih interesa". Taj sporazum podrazumijeva da zahtjev za azil u Evropi treba biti razmotren u prvoj evropskoj zemlji u koju je došao tražilac azila. Vlada Madjarske odluku je obrazložila "tehničkim razlozima", odnosno iscrpljenošću kapaciteta za prijem migranata. Mađarska je u 2014. primila više ljudi koji traže azil po stanovniku nego ijedna druga zemlja EU osim Švedske, odnosno ukupno gotovo 43.000 prema samo 2.000 u 2012, dok je do sada u 2015. njihov broj već premašio 60.000.

Prema Dablinskoj regulativi, izbjeglice mogu biti vraćene u zemlju u kojoj su prvo zatražili azil. Mađarska predstavlja mjesto za ulazak u Evropsku uniju desetina hiljada migranata iz Azije, sa Bliskog istoka i iz Afrike. Mnogi migranti putuju kroz Grčku, Srbiju, Makedoniju i druge članice i kandidate za članstvo u EU.

Portparol mađarske vlade Zoltan Kovač rekao je da je Mađarska obavijestila 14 zemalja, uglavnom članica EU, uključujući Austriju, Nemačku, Britaniju, Francusku, Italiju i Norvešku, da će zaustaviti prijem u Mađarskoj registrovanih tražilaca azila nazad jer joj je "infrastruktura za migrante" prezagušena.

Kako se Madjarska nalazi u šengen zoni, to znači da migranti kada uđu u tu zemlju mogu slobodno da putuju u ostalih 25 članica zone. Većina to i čini i pokušava da ode u druge evropske zemlje, uključujući Austriju i Nemačku. Međutim, prema Dablinskim pravilima, te zemlje mogu da vrate tražioce azila u Mađarsku da ona odluči po njihovim zahtjevima za azil.

Jednostrano kršenje ovog sporazuma od strane Madjarske naljutilo je Brisel, odakle je upućena oštra kritika ka Budimpešti. Potpredsjednica Evropske Komisije Kristalina Georgieva je istakla kako je Dablinski sporazum uveden u interesu svih članica EU, te da se sve zemlje trebaju pridržavati dogovora. Zato Evropska komisija od Madjarske traži hitno i detaljno pojašnjenje suspenzije pravila tzv. Dablinske regulative.