Posljedice novogodišnjeg nasilja: Moguće pooštravanje zakona o izgonu

Bild 1 vergrößern +

Thomas de Maiziere: Teška kaznena djela imaju za posljedicu izgon iz Njemačke

Masovni napadi na žene u Kölnu, Hamburgu i nekim drugim njemačkim gradovima u novogodišnjoj noći svakako neće ostati bez odgovora vlasti. S jedne strane očekuje se razrada novog koncepta zaštite na velikim manifestacijama to više što se približavaju karnevalski dani kada se na ulicama okupljaju stotine tisuća ljudi. S druge strane razmišlja se i o pooštravanju mjera prema počiniteljima kaznenih djela, posebice kada je riječ o tražiteljima azila. Temu je pratila Marijana Koritnik.

Radio Forum: Kakve poruke prevladaju u javnoj diskusiji?

-Osnovna je poruka da se počinitelje treba pronaći i primjereno kazniti. Poručuje se također da je dužnost svakoga da poštuje red, pravila i zakone. Naravno, govori se i o mogućim kaznama. Ako su počinitelji primjerice tražitelji azila, može ih se kaznti s izgonom iz Njemačke. Pritom, kako se navodi, ne igra ulogu otkud dolaze, iz koje su zemlje i može se ih se prognati i ako je njihov zahtjev za azilom još u postupku. Savezni ministar pravosuđa Heiko Maas kaže da je to moguće, na primjer, kada je riječ o seksualnom nasilju: „Ako se nekom dokaže nedjelo seksualne prisile, ako je zbog toga osuđen i to na zatvor od najmanje godinu dana, tada posljedica toga može biti i progon iz zemlje.“

Savezni ministarpravosuđa Maas traži da kazne budu konzekventne, a naglašava da se iz Njemačke može protjerati i osoba čiji se zahtjev za azil još rješava. To se u ovoj prilici ističe jer, prema izjavama žrtava i očevidaca zbivanja u Kölnu, napadači su bili stranci s područja sjeverne Afrike i s Bliskog istoka. Međutim, najprije treba naći počinitelje. To neće biti lako, posebno ako je među njima bilo osoba koji su ušle u Njemačku bez dokumenata ili s lažnim identitetom.

Radio Forum: Kako sada stvari stoje, kao posljedica kriminala i maltretiranja žena u novogodišnjoj noći moglo bi biti i pooštravanja zakona o izgonu.

-Da, to je zaista moguće, jer riječ je o strašnoj zloupotrebi slobode. Zakonodavac u pravilu reagira kada uvidi da postojeća kazna nije dovoljno oštra odnosno da ne odvraća potencijalne počinitelje od nedjela. Što se stranaca tiče, dosad je u praksi najčešće bilo tako da se stranac protjeruje samo ako počini teško kazneno djelo i dobije najmanje tri godine zatvora. Međutim, to bi se moglo promjeniti. U svakom slučaju – o tome će se razgovarati, najavio je savezni ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere rekavši i sljedeće: „Tko počini teška kaznena djela mora računati s tim da će biti protjeran iz Njemačke, bez obzira kakav ima status.“ To znači, ako je počinitelj stranac s trajnim boravkom u Njemačkoj, ili ako mu je odobren azil, ili je tražitelj azila tj. njegov zahtjev se još rješava, dakle neovisno tko ima kakav boravišni status – predstoji mu progon iz zemlje ako je počinio teško kazneno djelo. To je poruka ministra de Maiziera.

Radio Forum: Ministar de Maizier je član CDU, ali nije jedini koji bi želio pooštriti i praksu i zakon.

-Naravno, ima takvih zahtjeva i u CSU-u, ali i u SPD-u. Zastupnik CSU u saveznom parlamentu Stephan Mayer je također poručio: "Tko zloupotrebljava gostoprimstvo na takav besraman i krajnje neprihvatljiv način, kao što je to učinjeno u Kölnu, taj nije zalužio da ostane u zemlji." Također i član SPD-a Boris Pistorius, ministar unutarnjih poslova u Donjoj Saskoj, kaže da bi se pooštravanje zakona i prakse moralo razmotriti, dok se neki drugi socijaldemokrati tomu protive. Među njima je i Ralf Stegner, potpredsjednik SPD-a. Političar Zelenih Volker Beck se isto tako protivi i kaže: "Pitanje kaznenih djela ne možemo rješavati izgonom iz zemlje."

Radio Forum: Poznavatelji prava kažu da baš i ne bi bilo jednostavno mijenjati zakon o izgonu. Zbog čega tako misle?

-Zbog toga što se Njemačka mora pridržavati Ženevske konvencije, a ona kaže da se osobu ne može vratiti u zemlju u kojoj bi joj prijetilo mučenje ili bi joj bili ugroženi život i fizički integritet. Isto tako, problem je i kad osoba nema putnu ispravu - putovnicu odnosno pasoš ili kad je bolesna, pa se ni u takvim slučajevima ne može prognati. Dakle, ako se nešto mijenja, dobro bi se trebalo odmjeriti i odvagnuti da se ne dođe u sukob s nekim međunarodnim konvencijama ili drugim aktima.