Dogovor u Berlinu: Mjere za obuzdavanje izbjegličke krize

Bild 1 vergrößern +

Potpredsjednik Vlade Sigmar Gabriel i savezna kancelarka Angela Merkel na konferenciji za novinare

Predsjednici koalicijskih stranaka – CDU-a, CSU-a i SPD-a, u prisustvu više ministara, postigli su dogovor o mjerama prethodne noći, nakon šestosatnog zasjedanja u Berlinu. O mjerama bi oba doma parlamenta trebala odlučiti sljedeći mjesec. Što se planira poduzeti – u Radio Forumu o tome razgovaramo s Marijanom Koritnik.

Radio Forum: Koje i kakve mjere će se poduzeti da bi se ublažila izbjeglička kriza?

-Ima iz cijeli niz mjera, ali ukratko bi se mogle svesti na sljedeće: povećat će se izdaci za izbjeglice, zaposliti više osoblja koje se na razne načine posvećuju izbjeglicama i urediti više prostora za njihov smještaj, a prijem velikoga broja ljudi odjednom treba ostati izuztetak. O vikendu je, naime, posebnim vlakovima i autobusima u Njemačku stiglo više tisuća uglavnom Sirijaca, koji su prebačeni iz Mađarske. Međutim, Savezna vlada smatra da se to ne smije pretvoriti u pravilo, nego da se treba pridržavati Dublinskog sporazuma koji takve „stvari“ u Europskoj uniji ne dopušta i zalagat će se u Bruxellesu, ponovljeno je i ovaj put, da se ljude kojima treba zaštita prima solidarno i fer u cijeloj Uniji, kao i za jedinstvena azilantska prava u Uniji.

Radio Forum: Što će biti s izbjeglicama s tzv. Zapadnog Balkana? Da li se neke od mjera odnosi i na njih?

-Da. Prvo: u tzv. „sigurne zemlje“ uvrstit će se i Albaniju, Crnu Goru i Kosovo. To znači – tražitelji azila s tih područja u pravilu neće u Njemačkoj moći dobiti azil, nego možda tek u nekim iznimnim slučajevima. Dosad su već kao sigurne zemlje proglašene i Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija. Time se ljudima iz tih zemalja upućuje poruka: za azil nemate šanse! No, treba naglasiti da se ovdje, kao i o svim drugim mjerama, radi o dogovoru, a da u 10. mjesecu o mjerama konačnu odluku donose Bundestag i Bundesrat. Drugo, prema aktualnom dogovoru: tražitelje azila iz tzv. sigurnih zemalja zadržavat će se u prvobitnom prihvatilištu i neće ih se raspoređivati dalje po domovima za azilante. Tako će ih se lakše vraćati u zemlju porijekla. Treće: morat će se vratiti u roku od tri mjeseca jer će maksimalno toliko trajati proces odlučivanja o zahtjevu za azil. Proces bi, znači, trajao upola kraće, a što se fizičkog kretanja tražitelja azila tiče - ono bi bilo ograničeno.

Radio Forum: Što se novca tiče – da li se u Berlinu uspjelo dogovoriti što će tražitelji azila dobivati – novac, bonove ili nešto drugo?

-Oni koji se nalaze u prvobitnom prihvatilištu, znači na mjestu prvog prijema, kako sada izgleda, trebali bi – kako je navodeno - “po mogućnosti dobivati životne potrepštine“, a ne novac. Nadalje, ako dobivaju novac, neće ga dobivati odjednom za po više mjeseci unaprijed, nego maksimalno za jedan mjesec. Osim toga, po svoj prilici, novčani iznos će im se smanjiti. To bi, dakle, važilo za one koji nemaju izgleda dobiti azil. No, za sve druge, koje će se prihvatiti u Njemačkoj, Savezna vlada namjerava povećati izdatke na ime raznih troškova, a i više učiniti da im se omogući što je moguće - uvjetno rečeno - normlaniji boravak.

Radio Forum: Kad je novac u pitanju, da li je prošle noći u Berlinu još nešto značajno dogovoreno?

Oko šest milijardi eura će Njemačka izdvojiti sljedeće godine za zbrinjavanje izbjeglica - prijem, uzdržavanje i integraciju. Tri milijarde će iz državnog budžeta ići za tečajeve njemačkog ili tečajeve integracije, za dodatna radna mjesta i slično. Tri milijarde eura će dodatno dobiti savezne zemlje i komune – to je tri puta više od prijašnjeg plana. Osim toga, godišnje bi se za 400 milijuna eura trebala povećati pomoć izbjegličkim centrima u kriznim regijama. Tako bi se nastojalo ljude ohrabriti da ostanu na tim područjima. A za ljude s Balkana, iz šest država – važno je sljedeće: predloženo je da im se omogući legalan dolazak u Njemačku i to ako bi našli poslodavca i dobili ugovor o radu ili pak sklopili ugovor o strukovnom obrazovanju. No, o svim tim – prošle noći usvojenim mjerama – kako smo već naglasili - odlučuje Savezni parlament.