Izgon i zimi: Odbijenim tražiteljima azila ubuduće još teže

Bild 1 vergrößern +

Proces odlučivanja o azilu će se ubrzati, a i odlazak odbijenih (ilustracija)

Njemačka želi da iz nje što prije odu osobe kojima azil nije odobren ili kojima se neće odobriti u budućnosti. To se prvenstveno odnosi na osobe iz tzv. „sigurnih zemalja“: Albanije, Makedonije, Kosova, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine. O dobrovoljnom ili prisilnom odlasku iz Njemačke, kao i o drugim pitanjima, Radio Forum razgovara s Marijanom Koritnik.

Radio Forum: Očito je da Njemačka želi ubrzati odlazak ljudi kojima azil nije odobren. Da li u tome uspijeva?

-U dobroj mjeri – da. Do kraja 8. mjeseca dobrovoljno je iz Njemačke otišla 21 tisuća ljudi. To je 8 tisuća više nego u cijeloj u 2014. Odmah da podsjetim: tko nakon odbijanja zahtjeva za azil ne ode dobrovoljno, čeka ga prisilni odlazak odnosno protjerivanje. Do kraja 8. mjeseca ove godine bilo je takvih 11.522 koje se prisililo na odlazak, što je tisuću više nego u cijeloj 2014.!

Radio Forum: Kakva je procedura, što zapravo znači prisilni odlazak?

-Znači da na vrata zakuca policija, a praksa joj je da obično dođe noću, u sitnim satima, i da se tada na brzinu treba spremiti. Obično se zatim, do samog odlaska i putovanja, provede nekoliko dana u „priručnom zatvoru“. I na kraju, u avion se ukrcava pod pratnjom. I sada ono najvažnije: Njemačka takve prisilne, ali i dobrovoljne, odlaske želi još više ubrzati.

Radio Forum: Na koji način, što će poduzeti?

-Da krenem redom. Prvo, sve savezne zemlje su se, bez izuzetka, upravo složile da će ljude protjerivati i zimi. Protjerivanje odnosno izgon – njem. Abschiebung slijedi - to želim ponovo naglasiti - ako ljudi ne odu dobrovoljno nakon što im vlasti odbiju zahtjev za azil. Većina saveznih zemalja je prije, zbog humanitarnih razloga, odbijala tokom zime vraćati ljude. Kako se naglašava, samo u pojedinim izuzetnim slučajevima, koji će se temeljito propitati, prolongirat će se odlazak odnosno izgon.

Radio Forum: U kojim bi to slučajevima moglo biti?

-U slučaju teške bolesti, na primjer, ali koja mora biti medicinski dokazana i takva da ne omogućava putovanje. Dakle, ništa bez liječničke dijagnoze i dokaza o liječenju. Nadalje, da bi se još više ubrzalo vraćanje, osim avionom na redovnim letovima ili u čarteru, za prijevoz bi se moglo – kako se sada razmišlja - staviti na raspolaganje i vojne zrakoplove. U njima, ovisno o tipu aviona, ima mjesta za 50 do 200 osoba. Inače, u ovom trenutku ima 190.000 ljudi koji bi trebali otići, a od toga 140.000 ih ima Duldung.

Radio Forum: I nedavno reformiranje prava na azil i uvođenje još strožijih pavila također je dijelom i u službi ubrzanog odlaska, ali i suzbijanja dolaska u Njemačku...

-Upravo tako. Svatko tko ne traži azil zbog progona ili rata u vlastitoj zemlji – ovdje više nema nikakvog izgleda za azil. Zemlje s jugoistoka Europe su kod toga posebno apostrofirane. Spomenula si ih već na početku – to su Crna Gora, Kosovo, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina te Albanija. Dakle,Njemačka te zemlje smatra sigurnima i takvima ih je proglasila. Recimo – ovo su podaci iz brojčano najveće savezne zemlje Nordhein-Westfalen (NRW): u posljednjih 10 godina samo u 0,1 posto slučajevaod ukupno 6507 zahtjeva, azil je odobren Albancima iz Albanije, a Sirijcima - recimo za usporedbu - u 85,5 posto slučajeva. Takva statistika je sada podloga da se albanskim Albancima, u NRW-u, po kratkom postupku odbija azil. Ali on će se skratiti i za sve druge s Balkana. To je danas potvrdio ministar unutarnjih poslova NRW-a Ralf Jäger.

Radio Forum: Kad smo već kod NRW, tko je tu s Balkana još tražio azil?

-Na 2. mjestu su osobe s Kosova s 4882 zahtjeva u posljednjih 10 godina, zatim osobe iz Srbije s 2376 zahtjeva, potom iz Makedonije - 1143, iz Bosne i Hercegovine 517 te iz Crne Gore 21. Ni u NRW-u se, kao ni u drugih 15 njemačkih saveznih zemalja, azil osobama s tih područja nije često odobravao ni u zadnjih 10 godina, a sad su gotovo bez ikakva izgleda.

Radio Forum: Njemačka drži da ljudi s Balkana dolaze zbog ekonomskih razloga...

-Tako je. Unatoč mnogim kritikama, to je u Njemačkoj većinski stav – da su razlozi za traženje azila ekonomske prirode, a ne politički progon. Prije je za ljude s Balkana bilo malo izgleda za azil, sada ga je još manje. Još je važno reći: kad se zahtjev za azil odbije, dakle kad se dobije rješenje o odbijanju zahtjeva za azil, ostaje se i bez ikakve pomoći. Neće se dobivati ni bonovi za hranu ili druge potrepštine. I time se ljude želi potaknuti da što prije odu. Ako ne milom, onda silom.

Radio Forum: Osim toga, čini se da više neće biti najave kada nekom pojedincu ili obitelji slijedi izgon.

-Upravo tako, ići će se na faktor iznenađenja. Još da dodam: za ljude s područja Balkana, bez obzira gdje da zatraže azil u Njemačkoj, predviđene su brze odluke, a kako stvari sada stoje – i brzi dobrovoljni ili prisilni odlazak, ma koliko to tražiteljima azila teško padalo. Inače, za ubrzanje procesa odlučivanja o azilu u državama EU, kao i ubrzanje izgona onih koji azil ne dobiju, na konferenciji u Madridu zalažu se i europske demokršćanske stranke. Kongres završava sutra, a na njemu sudjeluje kancelarka Merkel.