Izbjegličke nevolje Mladi bez pratnje

Borislav Šujanski, Keln

Povećava se broj maloljetnih dječaka i djevojčica koji, kao izbjeglice, stižu bez roditelja ili rodbine koji bi se o njima brinuli. Njemačka vlada ih planira rasporediti po saveznim zemljama, ali stručnjaci ne smatraju da je to dobro rješenje.


Djeca izbjeglica u bavarskom Deggendorfu - ilustracija
Bild 1 vergrößern +

U izbjeglištvu ima više hiljada maloljetne djece koja stižu bez roditelja ili drugih bližnjih (ilustracija)

Podaci dostupni za objavljivanje nisu baš najsvježiji ali govore o dvostrukom povećanju maloljetnih izbjeglica bez pratnje između 2010. i 2013. godine. Ovaj podatak je objavila vlada na upit poslanika stranke Zelenih. U izvještaju se kaže da je sa više od 2800 (2822) maloljetnih izbjeglica, 2013. godine njihov broj porastao na više od 6500 (6584). Od tog broja samo je 726 bilo djevojčica. Po mišljenju Nilsa Espenhorsta, referenta Saveza za maloljetnike bez pratnje, to govori o sve većim teškoćama sa kojima se ljudi prilikom bijega susreću.

Prijem nije svugdje isti

Poseban problem donosi razdvajanje porodice, ili još gore povreda ili smrt rodetelja, što dodatno opterećuje djecu koja se tada moraju brinuti sama o sebi. Ako im pođe za rukom da dođu do Njemačke tu ih čeka oko 600 Ureda za mlade. Bez obzira dali su se sami prijavili ili su ih doveli, nakon uobičajenog postupka prijema u uredu im obezbjeđuju mjesto gdje će ubuduće boraviti. Brinu se da imaju medicinsku njegu, da im nađu staratelja kao i za eventualni priključak njihovoj rodbini. Sve u svemu, lijepo zvuči, no taj postupak prijema, odnosno onoga što nakon toga slijedi, značajno se razlikuje ne samo od ustanove do ustanove već i od osobe do osobe koja taj postupak provodi, kaže Espenhorst referent Saveza za maloljetnike bez pratnje.

Sporne metode utvrđivanja starosti

Da bi ustanovili njihovu starosnu dob, ukoliko nemaju dokumente kojima bi to potvrdili, jer samo oni maloljetni dobivaju gore navedenu pažnju, neke od Saveznih zemalja provode spornu metodu utvrđivanja starosti. Starost maloljetnog izbjeglice utvrđuju tako socijalni radnici, obiteljski sudovi kao i liječnici sudske medicine. Ta praksa je naročito popularna u Berlinu, Hamburgu i Baden Wuertenbergu. No, ima i onih drugačijih primjera - kaže Espenhorst - poput Bremena, NRW, Rheinland Pfalza i Hessena. Tu su odavno shvatili koji se potencijal u djeci krije. Posebno za poduzetnike koji traže buduće radnike.

Espenhorst proziva Bavarsku

U ostalim zemljama poput, na primjer, Bavarske, stav prema ovim izbjeglicama je eksplicitno odbrambeni. Espenhorst neuvijeno tvrdi da u Bavarskoj, kada je riječ o maloljetnim izbjeglicama, vlada rasistička klima. Za ovu tvrdnju on se poziva na jedan razgovor vođen između njemačke kancelarke Merkel i bavarskog premijera. Tada je iz Bavarske traženo da se preispita standard pomoći koja se za sada ovim mladim ljudima pruža te da se njihov broj reducira. Uz to je traženo i da se ne uvodi novi status prava boravka za one maloljetne koji su zatražili azil i koji se nalaze na školovanju.

Propisi bez milosti

Iza čitave te prašine, koja se digla i oko utvrđivanja starosti i oko preispitivanja standarda pomoći, stoji samo jedno u pozadini: novac. Naime, samo maloljetnici imaju pravo da primaju pomoć, stoga je, za vlasti, utvrđivanje njihove starosti od suštinske važnosti. Sve one mlade izbjeglice, bez osobnih dokumenata, koji ne pređu tu spornu prepreku zvanu „utvrđivanje starosti“, bivaju upućene u centre gdje nemaju pomoć primjerenu mladima, gdje nemaju staratelja, kao ni pravo da idu u školu, kaže Cornelia Gunßer iz hamburškog savjeta za izbjeglice. Oni između šesnaest i osamnaest godina imaju pravo, po zakonu, da sami bez staratelja zatraže azil, kaže Gunßer i dodaje, stoga ih u pravilu Uredi za strance tjeraju na to, jer su onda oni za njih odgovorni. U krajnjoj konsekvenci, to znači boravak u zajedničkom smještaju do izgona iz zemlje.


Stand: 12.08.2015, 20.05 Uhr