Pohranjivanje telekomunikacijskih podataka: Usvojen novi zakon, protivnici najavili tužbe

Bild 1 vergrößern +

Dugo sporni zakon o pohranjivanju osobnih podataka usvojen je većinom glasova vladajuće koalicije (ilustracija)

Novi zakon o pohranjivanju telekomunikacijskih podataka obvezuje telekomunikacijske tvrtke u Njemačkoj na pohranjivanje podataka, poput tzv. IP adresa, dakle adresa koje vaše računalo ostavlja prilikom svakog posjeta Internetu ili lista telefonskih poziva. Također bi iz tih lista bilo vidljivo koliko je trajao neki razgovor i tko je bio sugovornik. Podaci se pohranjuju na rok od deset tjedana kako bi u slučaju potrebe organi za borbu protiv kriminala ili terorizma mogli imati uvid u te podatke.

Podaci o položaju korisnika mobitela bili bi u budućnosti pohranjivani četiri tjedana. No istodobno ne bi bili pohranjivani podaci koji se odnose na elektronsku poštu. "Mi policiji i pravosuđu, u borbi protiv najtežeg kriminala, pružamo dodatni instrument", rekao je ministar pravosuđa Heiko Maas prilikom rasprave koja je prethodila glasovanju. On je doduše priznao kako se radi o "zadiranju u temeljna prava građana", ali da je to zadiranje "ne samo prikladno nego i dopušteno".

No to je samo jedan dio priče. ovaj zakon koji je već u prošlosti rušen zbog neustavnosti i danas se našao na meti ne samo oporbe nego i brojnih organizacija za zaštitu podataka kao i novnirskih udruga. Britta Hasselfeldt, jedna od čelnica oporbene stranke Zeleni smatra da je vlada iskoristila aktualnu političku situaciju kako bi ovaj sporni zakon tako reći, progurala kroz mala vrata. „Mislim da je to nečuveno. Sve oči su uprte u pitanje izbjeglica i krize. I vlada sada zakon o pohranjivanju podataka pokušava što je moguće neupadljivije progurati kroz parlamentarne instance i tako stvoriti gotove činjenice. Mi i dalje ovu kontrolu građana držimo potpuno neprihvatljivom“, rekla je Hasselfeld.

U međuvremenu je čitav niz protivnika ovog zakona najavio tužbu pred Ustavnim sudom. No uspjeh ovih tužbi je upitan jer je 2010. i 2014., kada je ovaj zakon odbacio Ustavni sud i vratio ga odgovornima na doradu, izmijenjen čitav niz aspekata koji nisu bili sukladni Ustavu. O kojim je aspektima riječ, govorio je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. Kako je objasnio, vlasti mogu dobiti uvid u ove osjetljive podatke samo ako postoji sumnja u najteže prijestupe povezane s terorizmom ili npr. s dječjom pornografijom.

Iako zaštitu od pohranjivanja podatka traže čitave profesionalne skupine poput odvjetnika, novinara ili liječnika, jedino su od pohrane podataka zaštićena liječnička savjetovališta ili telefoni za pomoć. Svoje dvojbe oko pohranjivanja podataka u Njemačkoj je iznio i Bruxelles. Europska komisija je već iznijela svoje prigovore koji se tiču tržišne konkurentnosti, jer se zakon o pohranjivanju podataka odnosi samo na telekomunikacijske tvrtke iz Njemačke i na priključke u ovoj zemlji, što ove tvrtke dovodi u neravnopravan položaj s drugim tvrtkama u Europskoj uniji.