Njemačka u subotu počinje s protjerivanjem ekonomskih migranata: Organizovani čarter letovi iz više gradova

Bild 1 vergrößern +

Šef kancelarskog ureda Peter Altmeier, koji je nedavno preuzeo koordinaciju mjera u savladavanju izbjegličke krize

Primjena novog oštrijeg njemačkog zakona o azilu došla je sedmicu ranije no što je najavljeno - a najprije će se sprovesti tačka o ubrzanom izgonu odbijenih tražilaca azila. "Savezne zemlje će to raditi zajednički sa saveznim organima već od ovog vikenda. U tu svrhu su već organizirani čarter letovi iz različitih zračnih luka u Njemačkoj", rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere najavljujući za subotu, 24.10. primjenu ove mjere.

Šef kancelarskog ureda Peter Altmeier, koji je nedavno preuzeo koordinaciju mjera u savladavanju izbjegličke krize, rekao je u razgovoru za javni servis ARD da je pomicanje termina za stroži odnos prema odbijanim azilantima i ekonomskim izbjeglicama jasan signal.

"Obećali smo da ćemo zakon što prije moguće dati na usvajanje u Bundestag i Bundesrat, i on je usvojen prije nego što smo i očekivali. Mi želimo, kad je u pitanju protjerivanje onih koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj, biti učinkovitiji i brži, i rezultate želimo vidjeti još tokom ove godine", rekao je Altmeier.

U vladi se raspravlja i o korištenju transportnih aviona Bundeswehra, Njemačke vojske, u svrhu vraćanja osoba koje nemaju pravo boravka u Njemačkoj. Jedan od najvažnijih elemenata novog zakona o azilu je i taj da vlasti ubuduće više neće najavljivati protjerivanja, što je dosad dovodilo do toga da osobe kojima prijeti protjerivanje nisu u trenutku dolaska policije bile na prijavljenim adresama. Naravno, ističe se da se to neće raditi bezobzirno jer niko ne želi porodice sa djecom tek tako usred noći nenajavljeno sprovesti do aerodroma. U velikoj većini slučajeva se protjerivanja proteklih godina iz humanitarnih razloga nisu sprovodila u zimskim mjesecima ali ovo ubrzano pooštrenje zakona o azilu i to mijenja.

Prema nekim procjenama preko 200.000 osoba čeka prisilni odlazak iz Njemačke, ali velika većina njih ima status "Duldung" po kojem se službeno njihov boravak u Njemačkoj "trpi" dok ne nestanu razlozi koji sprječavaju izgon. Prema informacijama dnevnika "Die Welt", veliki broj odbijenih azilanata se odlučuje da dobrovoljno napusti Njemačku, pa je tako od januara do septembra zemlju napustilo 22 ipo hiljade ljudi, dok je 11 ipo hiljada bilo prisilno vraćeno.

Velik broj osoba koje čekaju na protjerivanje dolazi iz zemalja tzv. zapadnog Balkana. Novim zakonskim paketom su sve ove zemlje Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Albanija proglašene zemljama sigurnog porijekla, što omogućava lakše prisilno vraćanje njihovih građana.

Trenutno se i s Turskom, ali i s drugim zemljama iz kojih dolaze najveći broj osoba koje nemaju pravo na politički azil, radi na usaglašavanju mjera povratka. U povodu donošenja poštrenog Zakona o azilu oglasili su se političari. Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere (CDU) tako kaže:" Broj onih koji su došli u Njemačku u ovoj godini je naprosto prevelik". Zakonski paket je upravo to što je trebalo kako bi se taj broj smanjio. No nije samo riječ o smanjenju broja izbjeglica i o bržoj obradi podataka već i o boljim uslovima za integraciju onih kojima bude odobren azil.

Winfried Kretschmann (Partija Zelenih) kaže da Demokratske partije rade zajedno i to je važan unutrašnje-politički signal protivu demagoga i desničarskih populista. Za premijerku NRWa Hannelore Kraft (SPD) Zakonski paket je kao skup kompromisa podnošljiv, s tim, kaže ona, da individualna prava kada je o azilu riječ, moraju ostati nedodirljiva. Premjerka Rheinland Pfaelz-a Malu Dreyer (SPD) veoma kritički gleda na odluku da se zemlje poput Albanije, Kosova i Crne Gore proglase za sigurne, no pozdravlja to što će građanima zemalja zapadnog Balkana biti olakšano da dođu i rade u Njemačkoj. U tome ona vidi i prvi korak ka pravljenju Zakona za useljavanje u Njemačku. Za njemačkog Ministra vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier-a (SPD) nema dileme da će Njemačka ako treba, odnosno ako u nju, kako kaže ove godine dođe i milion izbjeglica, primiti sve njih. No ne ako taj priliv bude trajao više godina, upozorava Steinmeier.

Novim Zakonom o azilu, oni koji budu dobili mogućnost ostanka imaće bolju mogućnost za integraciju u njemačko društvo. Ujedno, poboljšavaju se uslovi boravka za maloljetne izbjeglice bez pratnje. A država će na dulje vrijeme pokrivati Saveznim zemljama troškove za izbjeglice. Od 2016. će tako Savezne zemlje od države dobivati po izbjeglici 670 eura mjesečno - izbjeglice same neće više dobijati novac nego nadoknadu u robi, živežnim namirnicama i drugim potrepštinama.

Glavna odlika novog zakon o azilu je želja da se što temeljitije i lakše sprovodi proterivanje iz zemlje, ali nije sve tako jednostavno, neke su savezne zemlje za ubrzano protjerivanje a neke bi da odlazak iz zemlje bude dobrovoljan. Dodajmo još i to da ce njemačka vlada otežati produžavanje boravišnog statusa Duldung. I to zato jer oko 190 hiljada onih koji bi zapravo trebalo da odu iz Njemačke ne smeju biti protjerani. Mnogo je razloga za to – da se ne bi roditelji razdvajali od djece, zbog bolesti, jer netko nema dokumente poput pasoša ili je riječ o nekom birokratskom zastoju, o završetku započete škole... Svi ti razlozi će se u budućnost provjeravati mnogo strožije nego dosad i status Duldung, koji zapravo štiti od izgona bi, po želji njemačke politike, trebao postati rijetkost.