Azilanti stop: Sigurne zemlje za migrante?

Bild 1 vergrößern +

Zahtev za azil u Njemačkoj

Odluka da zemlje poput navedenih, dakle Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine budu tretirane kao sigurne, navela je novinare Katoličke novinske agencije da se zapitaju zašto, te šta o svemu misli crkva?

Njemački Savezni ured za migracije i izbjeglice je prošle godine, kada je odluka donešena, obrazložio da je u ovim zemljama mir i da za sada nema osnova da neko drugi pruža zaštitu njenim građanima. Naravno iz toga se izuzimaju oni koji su politički progonjeni. Prema Ženevskoj konvenciji siromaštvo ne spada u relevantan razlog za traženje azila. Početkom godine su, ovaj ured ali i partija CDU i CSU, predlagali da i neke druge zemlje Balkana, kao Kosovo, Makedonija i Crna Gora, dobiju takođe status sigurnih. Ova inicijativa nije nova, prije toga je pokrenuta u Bajernu ali nije prošla u Bundesratu.

U pozadini svega je novac. Veliki porast broja izbjeglica znači i povećanje troškova kako za Savezne države tako i za komune. Da strah od povećanja broja izbjeglica nije posve neosnovan pokazuje predviđanje Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, naime on očekuje da ove godine broj molbi za azil dosegne brojku od 450 hiljada. Ubrzani postupak oko rješavanja azila smanjio bi, tako se predviđa, troškove. No ubrzani postupak u pravilu znači odbijanje molbe.

I pored očekivanja proglašenje neke države za „sigurnu“ do sada nije imalo gotovo nikakav utjecaj na broj tražilaca azila. Od januara do aprila izbrojali su u Saveznom uredu 7.175 tražilaca azila iz Srbije i 2486 iz Makedonije. U prethodnoj godini iz Srbije je bilo 4.522 a iz Makedonije 1.907 tražilaca. To, statistički rečeno, predstavlja 58,7 procenata više zahtjeva iz Srbije i 30,4 procenta iz Makedonije.

Odluka da se neka zemlja predstavi kao „sigurna“ i pravno gledajući otvara neka pitanja. Pravo na azil je pravo pojedinca i samim tim protivurječi opštim klasifikacijama.

Izbjeglička organizacija Pro Azil kritikovala je odluku da se neka zemlja proglasi „sigurnom“ samo zbog porasta broja tražilaca azila. Odluka je, kažu, i po njemačkom Ustavu i po evropskim pravnim regulama nedopustiva. Osim toga borci za ljudska prava upozoravaju da su u navedenim zemljama na primjer Romi ili pak homoseksualci, izloženi napadima i da su često bez zaštite od strane države i kažu da na te činjenice u Njemačkoj ne obraćaju dovoljno pažnju.

Pro azil nastoji da na listi „sigurnih“ zemalja ne bude Makedonija jer već četiri godine tamo ne prestaju sukobi između makedonske većine i albanske manjine.

Sva ova problematika naravno nije promakla ni crkvi. Predsjedavajući njemačke Biskupske konferencije Reinhard Marx naglasio je da biskupi ne drže previše do državno proklamovanih „sigurnih“ zemalja te da bi trebalo da Njemačka i u buduće preispita svaki pojedinačni slučaj. Katolički Biskupi se, između ostalog, zauzimaju da Kosovo ne bude proglašeno „sigurnom“ zemljom.