Hiljade mladih odlaze iz BiH: Projektima protiv nezaposlenosti i odlaska

Bild 1 vergrößern +

Mladi sudionici projekta "Mi biramo budućnost" (Fotostrecke 1)

• Fotostrecke 1: zurück zu Bild 2 von 2 <
• Bild 1/2
• Fotostrecke 1: vor zu Bild 2 von 2 >

Veliki broj mladih iz BiH već je napustio tu etnički podijeljenu državu, a omiljena su im odredišta zemlje zapadne Evrope, među njima i Njemačka. Međutim, neki predstavnici nevladinog sektora i međunarodne zajednice u BiH smatraju da postoji način da mladi nešto postignu i u toj zemlji, ali da je za to potrebno da promijene dosadašnji način ponašanja i nešto sami preduzmu.

Prema podacima kojima raspolaže udruženje "Vrisak" iz Mostara, koje okuplja mlade, samo u 2014. godini oko 68 hiljada građana napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Portparolka Udruženja, Monika Ćubela navodi da godišnje oko 10.000 mladih odlazi iz BiH: "Neka najomiljenija odredišta su Njemačka, Austrija i Slovenija, mada dok čekaju mladi zaposlenje negdje u tim zemljama, oni pristaju i na poslove u bilo kojoj zemlji Europske unije, čak i na tri mjeseca, dakle sezonski, dok ne dobiju posao zastalno u ovim zemljama koje su im, evo prema našim istraživanjima, najomiljenije destinacije".

Zašto mladi napuštaju Bosnu i Hercegovinu? Kako to vide sami mladi, Monika Ćubela govori: "Živimo u zemlji političkog kaosa, ekonomske krize, zamrlog gospodarstva, urušenih moralnih, urušenih obrazovnih standarda. Mladi ne vide budućnost u svom zavičaju, stoga i napuštaju Bosnu i Hercegovinu".

Međutim, postoje i suprotni primjeri, u kojima su mladi uspjeli nešto uraditi za sebe pojedinačno, ali i za svoju lokalnu zajednicu. Tim primjerima je zajedničko što su mladi prestali biti pasivni.

Koordinator UN-ovih agencija u BiH u projektima za mlade, Namik Hadžalić kaže da je do sada odnos mladih u BiH prema politici i vlasti bio takav da su preovladavali borba i polariziranost između mladih i vlasti. U vezi sa političarima, Hadžalić je mlade pozvao: „Iznesite svoje glasove, da artikulišete svoje potrebe i zajedno sa njima, koji su dio nas, dio ovoga društva, tražite rješenje. Mladi se moraju izboriti za svoj prostor, on ne dolazi sam od sebe. Ne možete sjediti u zadnjim klupama i kritikovati vlast stalno. Morate ili da uđete u vlast i da razgovarate sa političarima".

Aktivisti nevladinog sektora još smatraju da je izuzetno bitno da mladi međusobno sarađuju preko etničkih linija podjele, uspostavljenih ratom. Kakve koristi donose projekti u kojima mladi različitih nacija rade zajedno, iz iskustva objašnjava predsjednik Vijeća mladih Grada Mostara, Haris Idriz: "Prvi put upoznaju ljude; prvi put pričaju sa vršnjacima različitih vjeroispovijesti, različitih nacija i prvi put dolaze u kontakt da jednostavno razmijene mišljenja, da jednostavno nove ideje koje imaju implementiraju u svojoj lokalnoj zajednici".

Jedan takav projekat, pod nazivom "Mi biramo budućnost", u kojem su povezali učenike iz tri naroda i oba bh. entiteta, proveo je Omladinski klub "Novi val" iz mjesta Blagaj kod Mostara. Predsjednik kluba, Adnan Đuliman smatra da je nedostatak komunikacije među mladima, jedan od najvećih problema u BiH: "Projekat koji smo mi implementirali na području grada Mostara, ustvari, tačnije, području Blagaja, jeste da smo povezali tri lokalne zajednice, sa područja Nevesinja, Stoca i Mostara. Negdje oko 140 mladih ljudi je bilo uključeno u cijeli ovaj projekat".

Aktivan pristup mladih prema vlastima daje rezultate. Aldin Hodžić, iz Vijeća mladih Srebrenika, tako priča da su im mnogo pomogla iskustva stečena u projektima u kojima su učili o aktivnom pristupu politici: "Mi smo kroz sve ove sesije i forume stekli iskustva i vještine, gdje smo svu onu neophodnu konstrukciju, koja nam nedostaje na lokalnoj razini, a vezana je za konstruktivni dijalog sa vlastima, iskoristili u našoj lokalnoj zajednici".

Lejla Zonić iz Tuzle, vlastitom inicijativom uspjela je okupiti sve omladinske organizacije tog grada, te je dobila i podršku lokalnih vlasti: "Kroz ovaj aktivizam, kroz razvijanje svojih kompetencija mladih, vještina, mladi trebaju i da se uključe u lokanu vlast, da se nametnu vlastima. Ovaj dijalog, dakle, vodi i do toga da mladi ipak budu donosioci svojih odluka, zato što mladi znaju šta je njima potrebno".

Pokušati nešto, raditi na sebi, obrazovati se i ostati u BiH, vrijedno je truda, slaže se i Harun Kurtović, iz Unije studenata Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru: "Po meni, nije uzalud. Definitivno. Znanje ako se na pravi način traži, ako dođe se do znanja, ako se ono iskoristi na pravi način, ono definitivno nije uzalud".

I neki predstavnici vlasti kažu da je rad sa mladima i međusobni rad mladih – ulaganje u budućnost. Gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić: "Svima nam je znano da u svakom stabilnom, suvremenom društvu, glavni čimbenik je mir. Znam da mir nije sve, ali bez mira sve je ništa. A i za čvrst mir potreban je dijalog, razvoj znanosti, kulture, kvalitetno obrazovanje i odgoj".

Predstavnici bh. vlasti su se obavezali da će na tome i raditi, ali se na prve rezultate tog pristupa, ako pitate mlade, još čeka.