Usvojene izmjene Zakona o prebivalištu u BiH: Povratnička udruženja ogorčena

Bild 1 vergrößern +

Prema ovom zakonskom rješenju, građani više neće moći ostvariti pravo na prebivalište na osnovu ličnih dokumenata i dokaza o prijeratnom mjestu prebivališta. Ogorčena povratnička udruženja tvrde da je institucijama Republike Srpske omogućeno da zloupotrijebe zakon, onemoguće povratak i protjeraju i one koji su se dosad vratili u taj entitet. U Banjaluci, međutim, kažu da će ovim zakonom biti zaustavljene zloupotrebe i fiktivne prijave prebivališta pred izbore, što je, kako kažu, redovan slučaj u Srebrenici. Bošnjački delegati najavljuju apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Izmjenama zakona o prebivalištu predviđeno je da za prijavu mjesta prebivališta građani moraju priložiti dokaz o posjedovanju kuće ili stana, ili ugovor o podstanarskom odnosu. Pored toga, pripadnici MUP-a Republike Srpske imaće pravo na osnovu sopstvene ocjene donositi odluke o ukidanju i poništavanju prijava prebivališta, što bošnjački delegati smatraju flagrantnim kršenjem prava građana, u prvom redu povratnika u taj entitet. Delegat u Domu naroda Halid Genjac najavljuje apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine: “Da bi se dobila pomoć za obnovu kuće, vi morate imati prijavljeno prebivalište. A ovdje se sad traži da imate kuću da biste prijavili prebivalište. Drugim riječima, povratnicima kojima je jednom spaljena kuća i zbog toga su protjerani sad se traži da budu ponovo protjerani zato što nemaju kuće.”

Dok su hrvatski delegati u Domu naroda podržali izmjene zakona tvrdeći da nije najbolje, ali jeste rješenje za ovu oblast, srpski predstavnici smatraju ih neophodnim. Izmjenama zakona biće spriječene, kako kažu, predizborne malverzacije i fiktivne prijave prebivališta samo da bi se izašlo na izbore, upozorava delegat Sredoje Nović: “Smatram i sada da je to jedan evropski zakon i svi građani Bosne i Hercegovine će biti apsolutno ravnopravni. Siguran sam da ne bi bilo prijava na lažne adrese.”

Brojna povratnička udruženja smatraju da su izmjene Zakona o prebivalištu usmjerene direktno protiv procesa povratka u Republiku Srpsku, čije su institucije, kako tvrde, i ranije činile sve da spriječe Bošnjake da se prijavljuju na svoje prijeratne adrese. Podsjećaju da je Republika Srpska gotovo identičnim zakonom na entitetskom nivou prošle godine pokušala nametnuti ovakva rješenja, ali ga je Ustavni sud BiH poništio. Predstavnik povratničke koalicije “1. mart” Nedim Jahić u izjavi za Televiziju Federacije pojašnjava šta izmjene zakona praktično donose povratnicima: “Prije svega se to odnosi na izbjeglice. Direktna posljedica je smanjenje broja građana, prije svega bošnjačke nacionalnosti na prostoru Republike Srpske koji će imati pristup glasanju.”

Aktivista koalicije “1. mart” Almir Salihović upozorava da će izmjene zakona posebno pogoditi građane sa trenutnom adresom u inostranstvu: “Sporno je to što će se zloupotrijebiti zakon. Ispaštaće interno raseljena lica i ljdi sa privremenim boravkom u inostranstvu. Dakle – u dijaspori.”

Iz povratničkih udruženja podsjećaju da je MUP Republike Srpske mnogo prije izglasavanja ovog zakona tražio različite dokaze od povratnika koji su podnosili zahtjeve za prebivalište. Nekad su to bile potvrde o posjedovanju kuće ili stana, nekad računi za komunalne usluge, a ponekad dokazi o posjedovanju zemljišta. Tako su povratnici dolazili u apsurdne situacije – nisu mogli dobiti potvrde o vlasništvu nad zemljom jer se ta zemlja vodi na, recimo, njihovim očevima koji su ubijeni u ratu. Pored toga, novim zakonom biće ugroženi i brojni povratnici koji stvarno žive na svojim prijeratnim adresama, a bili su primorani da se prijave na drugim mjestima, svojevremeno je, još prije godinu dana, naglašavao poslanik u Parlamentu Republike Srpske Behzad Čirkin: “Ima ih dosta koji žive u Republici Srpskoj, fizički, a formalno-pravno su prijavljeni u Federaciji, gdje god. Zašto? Zato što ne mogu da uživaju neke prinadležnosti iz oblasti zdravstvene zaštite i mnogo toga drugog.”

Zvaničnici Republike Srpske tvrde da je ova velika rasprava o prebivalištu zapravo počela u Srebrenici, gdje se, kako tvrde, u režiji bošnjačkih političkih struktura pred svake izbore fiktivno prijavljuju hiljade građana, koji uopšte ne žive u Srebrenici. Uz to, entitetske vlasti u Banjaluci ovo pitanje prebacuju i na bezbjednosni teren, tvrdeći da se ovim zakonom mora stati na put raznim sumnjivim tipovima, koji bi mogli predstavljati bezbjednosnu prijetnju. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik: “Niko ovdje ko nema jasan identitet u smislu prebivališta, boravišta, gdje je, kako je, kako se zove i zašto je ovdje i da li može ovdje da bude, neće moći da bude prijavljen, bez obzira na sva njihova nastojanja da to promijene.”

Bošnjačka udruženja ogorčena su novim zakonom i pitaju se kako je uopšte usvojen u Predstavničkom domu prije dvije godine, gdje nije mogao proći bez podrške bošnjačkih predstavnika. Mediji u Sarajevu podsjećaju da su izmjene zakona dogovorene i podržane onim čuvenim sporazumom lidera Socijademokratske partije Zlatka Lagumdžije s Dodikom, koji su neki analitičari nazivali direktnom posljedicom političke trgovine.