Otpad u kanjonu Bregave: Deponija tjera mještane i turiste

Bild 1 vergrößern +

Deponija u kanjonu rijeke Bregave

Mještani iz okoline deponije upozoravaju da im to odlagalište komunalnog otpada uništava bavljenje poljoprivredom i stočarstvom, dok ekološka udruženja burno reaguju uz tvrdnje da se deponija nalazi odmah uz rijeku Bregavu, te nedaleko od pećine Badanj - historijskog nalazišta starog oko 13 hiljada godina. Istovremeno, ekolozi upozoravaju da nova deponija kod Stoca nije nikakav usamljen slučaj, nego da se širom Hercegovine mogu naći nelegalna odlagališta smeća.

Slučaj je izbio u javnost nakon što je na svjetskom video servisu YouTube “osvanuo” snimak, na kojem se vidi velika deponija smeća u nastajanju, uz kanjon rijeke Bregave. Riječ je o lokalitetu udaljenom nekih 5 km od Stoca. Na videu, kojeg je objavila osoba pod pseudonimom “Niko Neznanović”, predstavio se mještanin po imenu Mile Čoko, koji opisuje o čemu se radi: “Bregava je sva raskopana, uništena. Evo, ovdje ste vidjeli smeće, kraj puta, pored Bregave, pedeset metara nema. Dvadeset. Sad ljudi tu ne mogu ni obrađivati zemlju, prestali su tu obrađivati zemlju. Ne mogu ljeti od smrada tu ni raditi, ne mogu ništa”.

I zaista, na mjestu događaja se može vidjeti da je riječ o lokalitetu na kojem je, prema tvrdnjama mještana, oko pet hektara obradivog zemljišta ugroženo, a riječ je o imanjima tamošnjih ljudi koji isključivo žive od obrade zemlje i stočarstva. Emir Baljić, iz sela Borojevići, opština Stolac, priča: “To je smrad i to je svašta! I mi odavde izvodimo zdravu hranu? A ne možemo ovdje izvesti, pošto to je zračenje veliko. Ide smeće, idu kese, ide sve ovuda, prolaze iz komunalnog svako drugi, svaki dan, dva-tri puta prolazi. Ovo je da Bog sačuva smrad!”

Ekolozi i mještani kažu da, štaviše, deponija smeća nastaje uz jedini put koji vodi ka pećini Badanj, udaljenoj svega oko 200 metara. U toj pećini se nalaze ostaci prahistorijskog crteža konja. Vjeruje se da je taj crtež star i do 13 hiljada godina. Asim Pitić, iz ekološkog udruženja Eko Tour Stolac, objašnjava: “Sada to izgleda prilično uredno i čisto, je li, ali zamislite za par godina kad se zatrpa različitim vrstama otpada, kakav će to štetni uticaj imati po samu rijeku Bregavu, a time i na čitav eko-sistem, znači, sve odavde što se nalazi, pa nizvodno”.

Načelnik opštine Stolac, Stjepan Bošković, kaže da je to privremena deponija opštine Stolac, te da je riječ o ugovorom vezanoj privatnoj površini gdje se odlaže smeće s područja cijele opštine: “Bilo gdje da odložimo otpad može biti ekološka bomba i možemo nazvati ekološkom bombom i dobro je da ima i kritičara i zelenih koji moraju ukazivati na te probleme. Međutim, mi se suočavamo sa jednim kompleksnim problemom, a to je na koji način zbrinjavati taj otpad”.

Načelnik Bošković tvrdi da ta privremena deponija neće biti ekološka bomba i da će biti sanirana, te ističe da i Stolac zavisi od regionalne deponije u Mostaru: “Mi ne možemo reći da će to biti sutra, njezino zatvaranje, jer to opet, mi moramo imati planove za zatvaranje te deponije i to radimo. Paralelno radimo na uvođenju selektiranog prikupljanja otpada i odvoženja tog otpada na tu regionalnu deponiju. To je proces”.

U međuvremenu, mještani tvrde da im deponija već ugrožava neke poljoprivredne kulture, te da im prijeti iseljavanje. Poljoprivrednik Emir Baljić govori: “Mi smo ovdje živjeli i prije rata. Pravo. Gospodski živjeli, pravo. Održavali, sadili, sijali... Sve je to išlo na pijace. A sad? Preživljavamo”.

Ekolozi tvrde da potezi vlasti ukazuju na to da to neće biti privremena, nego deponija za duži period i sa više prostora za odlaganje otpada. Kako jedna takva deponija može uticati na okolinu, objašnjava prvi čovjek ekološkog Udruženja “Novi val” iz Blagaja kod Mostara, Adnan Đuliman: “Od alkalnih baterija, ulja, fekalija, svega i svašta. Oborinske vode, spiranje... Sve završava u Bregavi. Od te tačke nizvodno će sigurno sve biti kontaminirano. Znači to ne može tako da ostane. To se mora očistiti i izmjestiti ukoliko hoćemo da zaštićujemo rijeke, jezera i prirodu u Bosni i Hercegovini”.

Adnan Đuliman još dodaje da Stolac nažalost nije izdvojen slučaj. Kaže da se zadnjih šest-sedam godina, gotovo na svakom koraku, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu na jugu BiH, mogu vidjeti deponije otpada i to uglavnom ilegalne: “Šta radi Čapljina sa otpadom? Šta radi Mostar sa otpadom? Šta rade prigradska naselja sa otpadom? Šta se dešava na putu za Nevesinje? I tako dalje. Znači, imamo 'mali milion' deponija. Onda se povlači jedno drugo pitanje. Povlači se pitanje kvaliteta voda, povlači se pitanje povećanja karcinoma, oboljelih na području našeg kantona”.

Takođe, s obzirom na to da se nova stolačka deponija nalazi u blizini historijskog nalazišta, ekološka udruženja očekuju i reakciju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.