Da li je Crna Gora 29. članica NATO?: Stoltenberg: Crna Gora jak aspirant za članstvo

Bild 1 vergrößern +

Članovi Sjevernoatlantskog savjeta i Vlade Crne Gore

Posjeta Stoltenberga i ambasadora najvažnijeg tijela Alijanse, najvišeg je ranga od kako je Crna Gora 2006. godine kroz Partnerstvo za mir ozvaničila odnose sa NATO-om, a okarakterisana je kao ključna uoči decembarske odluke ministara Alijanse u vezi sa crnogorskom pozivnicom za članstvo. Ne prejudicirajući odluku, Stoltenberg je pohvalio reforme, saopštio da je Crna Gora već napravila veliki napredak i konstatovao da je jak aspirant za članstvo: „Crna Gora je već predstavila dodatne reforme. Učinjen je važan napredak u vladavini prava i ohrabrujem vas da jačate podršku javnosti... Puna primjena reformi je ključna, znamo da to nije lak zadatak. Crna Gora ide pravim putem.“

Stoltenberg i 28 ambasadora Sjevernoatlanskog savjeta razgovarali su sa najvišim državnicima, ministrima u vladi, parlamentarnim partijama, uključujući i dio opozicije koja je protiv članstva. Premijer Đukanović je na zajedničkoj koferenciji za medije saopštio da je optimista po pitanju pozivnice i obećao da će vlast nastaviti predano da radi na reformama. Kako sada stvari stoje, ostvarene reforme, a prije svega podrška javnosti, te aktuelna geopolitička kretanja opredijelit će odluku ministara u decembru.

U intezivnoj, vladinoj kampanji, bez dijaloga i ukrštanja argumenata za i protiv NATO-a, vlada je po poslednjoj anketi rađenoj za njene potreba, propagandom podigla podršku javnosti sa godinama nepremostivih 35 na oko 50 procenata. Protivnici članstva, oličeni u prosrpskoj opoziciji, Srpskoj pravoslavnoj crkvi i pojednim nevladinim organizacijama, potpomognuti uticajima iz Rusije, traže vojnu neutralnost Crne Gore. Takva poruka čula se sa protesta organizovanog protiv dolaska zvaničnika Sjevernoatlantskog savjeta.

Zbog podijeljene javnosti, protivnici NATO-a, najveći dio opozicije, pa i zvanična Moskva, smatraju nužnim organizovanje referenduma o članstvu. Vlasti u Podgorici odbacuju takvu mjogućnost uz argumentacuju da su svega tri od 28 članica NATO-a prepustile odluku građanima, te da se Crna Gora ulaskom u Sjevernotalanski savez ne odriče niti jednog dijela suvereniteta.

Iako je Crna Gora podržana od SAD-a, Njemačke i drugih uticajnih članica NATO-a, bivši diplomata Branko Lukovac u izjavi za WDR ne isključuje mogućnost da bi odluka o članstvu mogla biti odložena i to najprije zbog aktuelnih kretanja na geopolitičkom planu i odnosa na relaciji SAD- Rusija.

Kakva god odluka u decembru bila, Crna Gora ima još mnogo posla u bobi protiv korupcije i kriminala i vladavini prava, na šta joj se redvno ukazuje iz NATO-a, ali i sa drugih važnih međunarodnih adresa.