Dan sjećanja na žrtve holokausta: Jom hašoa obilježen i u Zagrebu

Bild 1 vergrößern +

Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je u brojnim državama (ilustracija)

Prema raznim izvorima, računa se da je na području sadašnjih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine u holokaustu, u doba Drugog svjetskog rata, stradalo između 25 i 30 tisuća osoba. Najveći broj stradao je u ustaškom logoru Jasenovac. O podsjećanju na žrtve za Radio Forum iz Zagreba izvještava Mladen Mali.

Radio Forum: Prošlo je 70 godina od završetka Drugog svjetskog rata u kojem je stradalo oko 6 milijuna Židova diljem svijeta, a ovaj dan, poznat je kao Jom hašoa, obilježen je u Izraelu i mnogim drugim državama. Kako je obilježen u Zagrebu?

-To je tradicija duga desetljećima da se na današnji dan održava komemoracija na žrtve holokausta na području Hrvatske. Zna se da je prije Drugog svjetskog rata na ovim prostorima živjelo oko 40 tisuća članova raznih židovskih općina. Procjenjuje se da je u holokaustu stradalo između 25 i 30 tisuća osoba, najviše u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac...

Radio Forum: Kakvo značenje obilježavanje današnjeg dana ima u Hrvatskoj?

-Nešto prije komemoracije na Mirogoju to sam pitanje postavio Tomislavu Jakiću, savjetniku bivšeg Predsjednika Republike Stjepana Mesića, koji je gotovo svake godine za svog desetogodišnjeg mandata dolazio na Mirogoj. Njegov odgovor glasi: „Za Hrvatsku obilježavanje Šoe ima dvostruko značenje. Prije svega zato što je Hrvatska kroz marionetsku paradržavu, stvorenu na njenom području u vrijeme Drugog svjetskog rata nažalost sudjelovala u Holokaustu, aktivno sudjelovala. I drugo, zato što se upravo ta činjenica aktivnog sudjelovanja Hrvatske u Holokaustu u Drugom svjetskom ratu, ne Hrvatske kao države nego ustaškog režima stvorenog na području Hrvatske, danas voli zaboravljati, prešućivati i relativizirati. Zato je potrebno da se taj dan obilježava, zato je potrebno da što više ljudi budu svjesni značenja toga dana. I zato je uostalom dosadašnja praksa bila da uvijek na taj dan na zagrebačko groblje Mirogoj dođe bilo Predsjednik Republike bilo njegov izaslanik koji položi vijenac“.

Radio Forum: Tko je danas od najviših državnih dužnosnika došao na komemoraciju?

-Bilo je izaslanstava više nego ikad prije. U ime Predsjednice Republike vijenac je položio njen šef kabineta. Predsjednik Hrvatskog Sabora Josip Leko osobno je položio vijenac kod spomenika Mojsiju. U ime vlade vijenac je položio ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Tradicionalno vijence polažu i diplomatski predstavnici Izraela i SAD, a večeras su to učinili i Talijani, Mađari, Austrijanci, Poljaci, a prvi je puta bio i vijenac veleposlanstva Srbije. Na komemorativni skup je došao i bivši predsjednik Stipe Mesić, bila je i bivša predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor, ovdje je bio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i njegova zamjenica Vesna Kusin. Počast žrtvama došli su izraziti i predstavnici islamske i pravoslavne vjerske zajednice, i brojni građani.

Radio Forum: Kako je protekla komemoracija?

-Na komemoraciji je govorio predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus. Na početku je podsjetio: “U Hrvatskoj, 1941. godine, uspostavom tzv. NDH, nakon što su doneseni rasni zakoni, slovo U i usklik „za dom spremni“ postali su sinonimom za ubijanje i istrebljenje Roma, Srba i Židova, i svih političkih protivnika.”

Kraus je naveo i podatak da je otvoreno 38 koncentracijskih logora. Kako je rekao, zahvaljujući antifašizmu u Hrvatskoj je stradalo, „samo“ 80 posto tadašnjeg židovskog pučanstva. Spašeni su oni koji su se priključili antifašističkoj borbi, i zato Kraus ističe da židovska zajednica ne dopušta da se ustaštvo relativizira, da se povijest prekraja, da se antifašizam i ustaštvo izjednačavaju. Za Krausa sve su to razlozi zbog čega židovska zajednica ustraje na zasadama antifašizma i njegovim tekovinama. I na kraju samo da dodam da je i ove godina javna televizija izravno prenosila komemoraciju s Mirogoja.