Što stranke u Hrvatskoj predlažu u školstvu i zdravstvu: Koga brine privatizacija obrazovanja?

Bild 1 vergrößern +

Predstavnik SDSS i sveučilišni profesor Milorad Pupovac upozorava sa nedovoljno osmišljene privatizacije mogu uništiti obrazovanje i znanost

Školstvo i obrazovanje su tema kojoj se u predizbornoj kampanji ne posvećuje posebna pozornost, ali su sudionici jedne javne debate pokazali tko objašnjava stanje a tko upozorava na posljedice onoga što se u državi gotovo stihijski dešava.

Predstavnik SDSS i sveučilišni profesor Milorad Pupovac upozorava na posljedice nedovoljno osmišljene privatizacije: „Imamo potpunu invaziju i inflaciju privatnih inicijativa u visokom učilištu i potpunu deregulaciju u tom prostoru što uništava obrazovanje i uništava znanost.“

Predstavnik aktuelne vlade SDP ministar Siniša Hajdaš-Dončić objašnjava da proračun ima prihode od 110 do 112 milijardi a rashodi se penju na 120 milijardi kuna i to određuje izdvajanja: „Ovdje moramo biti vrlo oprezni, vidjeti da moramo održavati određeni standard plaća u školstvu i u zdravstvu, a isto tako se mogu složiti da u budućem vremenu, a vidimo da Hrvatska raste jer raste i osobna potrošnja građana, bit će definitivno više prihoda koje treba redistribuirati upravo u istraživanje i razvoj kako bi postali još konkurentniji.“

Glavni izborni suparnici aktuelne vlade iz HDZ-a tvrde da je loše stanje proračuna posljedica lošeg upravljanja državom posljednje četiri godine. Domagoj Ivan Milošević drži da je najveća pogreška bilo dizanje poreza: „Dižući poreze stvarali ste začarani krug u kojem su ljudi trošili sve manje, tvrtke investirale sve manje. Naravno, to je svake godine sve manje donosilo u državni proračun i tako smo mi danas čvrsto prikovani za europsko dno sa visokim porezima, sa niskom produktivnošću i s najdužom recesijom ako izuzmemo Grčku.“

Hrvatska izdvaja tek 0,75 posto BDP za školstvo, dok je europski prosjek tri posto.U predizbornoj kampanji dvije najveće koalicije ne obećavaju povećanje izdvajanja, to predlažu tzv. male stranke bez većeg utjecaja na proračunsko trošenje novca.

Jedna od takvih stranaka je Most, koja bi po anketama mogla dobiti nekoliko zastupnika. Stajalište stranke zastupala je Ružica Vukovac koja drži da bi se stanje u zdravstvu za razliku od školstva moglo brzo poboljšati: „Naše temeljno stanje u državi je jako zabrinjavajuće. Ako mi pokrenemo naše gospodarstvo i rješimo krucijalna pitanja vrlo brzo će se popraviti stanje u zdravstvu.“

Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida, stranke koja se prvi put natječe na parlamentarnim izborima je za javno a ne privatno zdravstvo: „Mi se zalažemo za javno zdravstvo, treba ukinuti participaciju, jedini ispravan način za korištenje medicinske konoplje je da svakom dozvolimo da sam uzgaja biljke koliko treba“.

HDZ-ov Milošević drži da je i stanje u zdravstvu posljedica lošeg upravljanja: „I socijalna skrb i cijeli sustav je također žrtva sustavne državne neorganiziranosti i nemara i zato govorimo neprekidno o reformi javnog sektora.“

Ministar Hajdaš-Dončić branio je postignuća vlade: „Za mene su najveće vrijednosti socijaldemokracije 21. stoljeća besplatno dostupno zdravstvo i školstvo i zaštita manjina. A isto tako proveli smo sanaciju zdravstvenih ustanova, omogučili smo dostupnije zdravstvo nego što je bilo do sada. Dakle to su vrijednosti za koje ćemo se boriti“.

Kao ni za školstvo ni kod zdravstva nema velikih obećanja o brzom poboljšanju stanja, ali ima upozorenja da zdravstvena zaštita funkcionira na dug, kao što funkcionira i dobar dio države. Zbog toga je sve više zagovornika smanjivanja prava osiguranika, a to bi, kako je upozoreno u debati, moglo kao i u školstvu širom otvoriti vrata privatizaciji.