Politička nepismenost mladih u Hrvatskoj: Studija o mladima pokazala nisku razinu znanja

Bild 1 vergrößern +

Studija koju je na reprezentativnom uzorku maturanata provela incijativa za uvođenje građanskog odgoja „Good“ i Institut za društvena istraživanja iz Zagreba, odjeknula je u hrvatskoj javnosti poput bombe. Politička pismenost maturanata u Hrvatskoj je na vrlo niskoj razini, tako bi se mogao u najkraćim crtama opisati zaključak studije.

Što je predsjednik, što je premijer?

Maturanti ne posjeduju osnovna politička znanja, na znaju odgovoriti na pitanja tko je premijer a tko predsjednik države a ne znaju mnogo ni o tomu kako funkcioniraju političke institucije poput parlamenta ili vlade. No još je gore od toga da se mladi u Hrvatskoj, kako kaže jedna od autorica studije, Martina Horvat iz organizacije Good, sve više udaljuju od osnovnih demokratskih principa. „Pada čak i deklarativno prihvaćanje ustavnih vrijednosti: sloboda, ravnopravnost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, socijalna pravda, održiovt. To su neke naše temeljne ustavne vrijednosti za koje mladi sve manje znaju a onda ih i sve manje prihvaćaju“, kaže Horvat.

Najvažnije veze i poznanstva

Nepovjerenje u državu u koju su mnogi mladi, kako kaže Horvat, razočarani prije svega zbog loše materijalne perspektive, prenosi se i na temeljni odnos prema društvu. Stvara se opasna atmosfera u kojoj mladi smatraju da se sposobnošću ne može ništa postići. „To se vidi kada recimo pitate mlade što misle da je u Hrvatskoj potrebno za uspjeh pa kažu veze, poznanstva sve više kroz godine rastu kao faktor koji je potreban. Dok obrazovanje, trud, poštenje, takve vrijednosti padaju na skali“, svjedoči Horvat. Stvara se jedna atmosfera nepovjerenja u demokratske vrijednosti i, kako zakljucuju u studiji Good-a, povratak tradicionalnim vrijednostima poput vjere i nacije. Otuda dolaze i zabrinjavajući detalji studije koji pokazuju i temeljno nepoznavanje povijesnih činjenica koje igraju sve veću ulogu u svakodnevici. Tako npr. mnogi mladi ne povezuju pojam fašizma s NDH- Nezavisnom državom Hrvatskom.

Rupe u obrazovnom sustavu

To i ne čudi, smatra Horvat, ako se uzme u obzir da se mladi danas više informiraju preko društvenih mreža i interneta. To je opasno jer se često podaci s interneta koji su neprovjereni uzimaju zdravo za gotovo. Kako objašnjava Martina Horvat, incijativa Good se već godinama bori za uvođenje građanskog odgoja u škole, što bi uključivalo i obrazvanja o temeljnim aspektima funkcioniranja demokratskog društva. No bez uspjeha. „Mi u posljednje vrijeme govorimo kako su i HDZ i SPD jasno pokazali kako ih obrazovanje ne zanima. I da ne žele građane koji će kritički razmišljati pogotovo ne one koji će nadzirati vlast“ kaže Horvat i dodaje kako je u tu prazninu koja je nastala kada se političke opcije nisu htjele baviti temom građanskog odgoja je vješto upala katolička crkva i posljednjih godina iznikle organizacije poput „U ime obitelji“ koje zagovaraju tradicionalne vrijednosti poput borbe protiv abortusa ili protiv istospolnih brakova.

Uvijek isto

Jedna od onih mladih političkih aktivistica koju je šokirala studija udruge „Good“ je i Iva Kvakić. Ona se na posljednjim izborima kandidirala na listi stranke „Za grad“ i zalaže se za to da se politika počne voditi oko aktualnih pitanja poput iseljavanja mladih i nedostatka perspektive, umjesto da se godinama vraća na iste ideološke teme. „HDZ i SPD općenito u trenutku kad ne znaju o čemu bi pričali se vraćaju na te stare ideološke podjele. Meni je apsolutno apsurdno da političari danas pričaju o Tuđmanu i Ustavu iz 91. Ja ne samo da me to ne zanima nego sam u to vjrijeme bila vrlo mala. To mi je grozno dosadno. Želim radije čuti o tomu kako u Hrvatskoj jača radikalne desnica. Ja se ne osjećam ugodno u zemlji koja jako počinje skretati udesno a kako je tek manjinama ili npr LGBT zajednici“.