Konstituiran novi saziv Hrvatskog sabora: Za predsjednika izabran Željko Reiner

Bild 1 vergrößern +

Primpredaja dužnosti: Novi predsjednik Sabora Željko Reiner (lijevo) i dosadašnji Josip Leko

Novoizabrani predsjednik Sabora predložit će da se najvišem predstavničkom tijelu vrati stari naziv i da ponovo bude Hrvatski državni Sabor.

Željko Reiner iz HDZ-a izabran je većinom glasova za novog predsjednika Sabora a u kratkom obraćanju zastupnicima najavio je da će predložiti preimenovanje parlamenta: „Cilj i obveza svih nas je da ovaj Hrvatski državni Sabor – da, dobro ste čuli, namjeravam predložiti kad se steknu uvjeti da se on opet tako zove“.

Hrvatski državni sabor zvao se u dva navrata, 1942. godine kada se sastao tri puta i zatim od 1997. do 2000. godine. Naziv Sabora mijenja se Ustavom, a za to je potrebna dvotrećinska većina.

O programu rada Sabora Reiner nije govorio, ali je pledirao na zastupnike da pokažu zajedništvo.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović ne vidi razloga da se Saboru ne vrati nekadašnji naziv: „Pa ja se ne bih opterećivala nazivima, iako normalno Hrvatski državni Sabor - zašto ne? To podržavam, to ne znači povratak u prošlost u smislu rada, možemo raditi jedino u cilju budućnosti. Prošlost nemožemo nikako mijenjati, iz nje možemo učiti“.

Mandatar spreman na izazove

Mandatar za sastav nove hrvatske vlade Tihomir Orešković najavio je da uskoro počinje konzultacije o izboru ministara kako bi mogao krenuti u posao. On prvo želi uvjeriti međunarodne kreditne agencije koje očekuju rezultate. Kaže da je i do sada prihvaćao izazove. Prvi izazov mu je bio posao u Portoriku: „Išao sam u Porotoriko, bilo je, mogu reći, Ricky Martin: Livin' la vida loca (Živim ludi život). Bilo je super, a bio je izazov. Kad sam opet došao u Hrvatsku, to je drugi izazov. Ja sam spreman za izazove“.

Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov potvrdio je da će stranka predložiti najmanje šest ministara, koliko su dogovarali i s koalicijom Hrvatska raste, jer su uvjereni da za te položaje imaju kvalitetne stručnjake. Traže pored ostalih mjesto ministra unutarnjih poslova, financija, gospodarstva, uprave, i zaštite okoliša: „U idućih tri tjedna ja očekujem da će se postići konačni dogovor i u vezi glavnih prioriteta koji se trebaju napraviti vezano za određene sektore i vezano za ljude koji će voditi te resore“.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je da će Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om i Most nezavisnih lista napraviti zajednički program vlade u kojoj, kako je rekao, nemože biti loših kadrovskih rješenja: „Sad smo u situaciji da struci moramo dati prioritet. Dakle, pitanje ministarstva financija, gospodarstva, itd. apsolutno su prioritetna ministarstva za taj jedan pristup o kojem govorim, jedan ekspertni“.

Ogorčenje dosadašnjeg premijera

Dosadašnji premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović nije se suzdržavao u ocjeni o načinu na koji je sklopljena saborska većina i tko ju čini: „Na žalost, u ovoj situaciji ljudi iz Mosta su izabrali da idu u saborsku većinu sa, ja ću biti vrlo otvoren, dakle kriminalnom, špijunskom, proustaškom koalicijom, koju većinu je učinio klub koji je osnovao gradonačelnik koji je optužen za teška kaznena djela, i to je izbor. Taj izbor treba prihvatiti, poštovati, ne poštovati. Ja ga prihvaćam, to je legitiman izbor, i iza svega ovoga što sam rekao stojim. Dakle, Hrvatska nikada nije bila u demokratskom smislu na nižoj točki“.

Milanović je ponovio sve ono što je govorio i u izbornoj kampanji. On je Domoljubnu koaliciju nazivao skupinom u kojoj ima kriminalaca i špijuna, i uz to čelnika proustaških stranaka. Kod toga misli na Ladislava Ilčića, predsjednika stranke Hrast – pokreta za uspješnu Hrvatsku i Ivana Tepeša, predsjednika HSP AS. Gradonačelnik čija su dva glasa Domoljubnoj koaliciji osigurali natpolovičnu većinu je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić protiv kojeg je podignuta optužnica za veći broj kaznenih djela.

Među 88 glasova kojima je za predsjednika Sabora izabran Reiner su članovi Domoljubne koalicije i Mosta, stranka Milana Bandića, HDSSB, zastupnici nacionalnih manjina, Radimir Čačić i dosadašnji predsjednik Sabora SDP-ovac Josip Leko. Zastupnici koalicije Hrvatska raste bili su suzdržani upravo zbog načina na koji je utemeljena aktualna većina, zatim zastupnici IDS-a, HRID-a i Stipe Petrina. Jedini protiv bio je zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić.

Izabrani zastupnici položili su prisegu, a očekuje se da će već na prvoj sjednici, iza 15. siječnja, glasovati o novoj vladi.