Određene migracijske kvote za Hrvatsku: Kolika je spremnost za prihvat izbjeglica?

Bild 1 vergrößern +

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je da će Hrvatska pomoći Italiji slanjem jednog broda na otok Lampedusa

Sve veći broj ilegalnih imigranata koji prelaze Sredozemlje u potrazi za boljim životom u zemljama Europske unije upalilo je crveni signal posebno u mediteranskim državama. Italija je prva na udaru, no i Hrvatska je dio morskog bazena do kojega brodovi za sada ipak ne stižu. Ipak, dio je unije i mora ponijeti svoj dio odgovornosti koji svakako neće biti lak. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić tako ističe da pitanje relokacije ljudi koji traže azil u nekoj drugoj zemlji tek treba biti raspravljeno na vladi, no i u Europskom parlamentu: „To nije jednostavna stvar, o tome se treba dogovoriti. Hrvatska je punopravni član EU i imamo pravo o tome razgovarati sa svima i vidjet ćemo kakvi će se zaključci donijeti.“

Premijer Zoran Milanović pak kaže kako su imigranti nesretni ljudi koji su spremni na sve kako bi se dokopali slobode i prava na mogućnost normalnog života: „Mislim da tu Hrvatska nikada neće biti izložena na način na koji je sada izložena Italija. Iz Libije do nekog talijanskog otoka ili obale je kratak put, a do Hrvatske i pravim brodom imate ohoho plovidbe tako da neće ti migranti dolaziti u Hrvatsku, ali to ne znači da pred tim trebamo zatvarati oči i praviti se da nas se to ne tiče, to su ljudi isto kao i mi.“

Sa takvim se riječima slaže i Tea Vidović iz Centra za mirovne studije, udruge civilnog društva koje se bavi upravo zaštitom izbjeglica i tražitelja azila: „Trebamo promijeniti taj diskurs koji o izbjeglicama govori kao o teretu, dakle trebamo imati u vidu da se radi o ljudskim životima, o ljudima koji trebaju zaštitu i da u tom segmentu također treba sagledavati sustav azila kao sigurnog mjesta od straha od proganjanja.“

Ona smatra da kvote možda i nisu najsretniji odgovor na izbjegličku krizu nego bi ga se moglo tražiti u liberalizaciji viznog režima: „Kvote mogu biti dobro rješenje, ali što ćemo napraviti u trenutku kada se pojave ljudi koji trebaju našu zaštitu, a ne ulaze u našu kvotu? Tako da bi to trebao biti neki fleksibilniji sustav koji će zbilja pružiti mogućnost zaštite kojima je ta zaštita potrebna.“

Da Hrvatska mora kao članica Europske unije preuzeti svoju odgovornost smatra oporba, točnije član Hrvatske demokratske zajednice Gordan Jandroković: „Smatram da se radi o korektnoj odluci, u konačnici i ljudski i kršćanski je pomagati ljudima koji su u ovakvoj potrebi.“

Pomoć će stići i na drugi način što je tijekom posjeta talijanskog predsjednika Zagrebu najavila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović: „Hrvatska će se svakako uključiti i konkretnom pomoći Italiji koja je prva na udaru ilegalnih migranata slanjem jednog broda u petom mjesecu.“

Hrvatska policija pak radi svoj posao na granici i pokušava spriječiti ulazak ilegalnih imigranata. Pomoćnik voditelja uprave za granice Gilio Toić Sintić kaže kako dobro surađuju i sa svojim kolegama u zemljama unije, no i sa susjedima koji u njoj još nisu, konkretno sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Tome dodaje: „Hrvatska je još uvijek, da li je to na sreću, vjerojatno je, tranzitna zemlja, dakle još uvijek ti migranti koji žele iz svoje zemlje doći u EU, još uvijek svoju krajnju destinaciju vide u nekoj drugoj zemlji unije, a ne u Hrvatskoj.“

No, dio imigranata zapne i u Hrvatskoj, a tada im u pomoć priskače civilno društvo. Tea Vidović iz Centra za mirovne studije ističe da postoji zakonski okvir još od 2006. za prihvat izbjeglica, ima dva prihvatilišta koja nisu puna, no naravno u praksi je uvijek sve drugačije i najčešće neke stvari poput provođenja tečaja hrvatskog jezika nužnog za dobivanje posla, ne funkcioniraju: „Hrvatska bi trebala biti spremna otvoriti svoje granice, mislim da je apsolutno jasno zašto ti ljudi bježe i ponovno pozivamo na solidarnost. Kao što su nekada druge zemlje Hrvatima pružale podršku, mislim da je Hrvatska danas dužna to napraviti za ljude koji su danas u toj nesreći.“

Civilni sektor pokušava senzibilizirati javnost i različitim projektima pa su upravo danas predstavili slikovnicu "Šarene priče" u kojoj su prikupili priče iz djetinjstva izbjeglica koji su u Hrvatsku stigli iz zemalja poput Kosova, Irana, Sirije i Afganistana. Inače, valja napomenuti da je UNHCR krajem prošle godine za Hrvatsku ukinuo status zemlje sa produženom izbjegličkom krizom.