Hrvatska vlada stala na stranu dužnika: Banke će snositi teret

Bild 1 vergrößern +

U Hrvatskoj je odobreno oko 60 tisuća kredita u švicarskoj valuti i to uglavnom stambenih na duge rokove otplate. Kada se izračunaju novi iznosi otplate nekima će rate biti snižene. Zakon stupa na snagu posljednjeg dana ovoga mjeseca, banke imaju rok od 45 dana da dužnicima dostave izračun konverzije, a dužnici mjesec dana nakon toga moraju odlučiti da li ga prihvaćaju.

Ministar financija Boris Lalovac tvrdi da konverzija neće utjecati na likvidnost banaka: „Neće utjecati na njihovu likvidnost, one su i danas likvidne, imaju na financijskom tržištu plasiranih svojih sredstava viška od 7 do 10 milijardi kuna“.

Pomaganjem građanima vlada je navukla na sebe srdžbu oporbe. Predsjednik oporbenog HDZ-a Tomislav Karamarko bio je u vladi svoje stranke kada je nastao problem koji se sada naziva „dužničkim ropstvom“ ali tada se nije nudilo nikakvo rješenje. Karamarko nije zadovoljan što će cijeli trošak snositi banke. Za kakvo se rješenje zalaže Karamarko je iznio u interviewu Hrvatskom radiju: „Išli su na opterećivanje banaka, naravno da će doživjeti otpor, jel. Postoji po meni onaj bolji model, dakle vezivanje duga uz euro, ono što je napravila Crna Gora i podjednako opteretila i banke i vladu i same dužnike“.

U Crnoj Gori su dodijeljena 683 kredita u „švicarcima“, nudila ih je samo austrijska Hypo banka uz fiksnu kamatu od 8,2 posto. U Hrvatskoj su te kredite nudile gotovo sve banke, postoje već i nekoliko sudskih presuda oko valutne klauzule i kamatnih stopa, što problem čini složenijim pa se nemože rješavati jednostavnim modelom.

Premijer Milanović iskoristio je priliku za političku poruku biračima. Kako je rekao Hrvatska to može i mora napraviti jer njegova vlada radi za građane, a kad se banke budu na to žalile i kada neće žaliti novca da naprave štetu bilo kojoj hrvatskoj vladi, onda se barem zna tko će biti njihov agent u Hrvatskoj. Dakle, to je Karamarko – rekao je Milanović. I još jednom potsjetio da je do problema sa „švicarcima“ došlo zbog kukavičluka i inercije vlade u kojoj je ministar bio i Karamarko.

Premijer je najavio što će njegova vlada raditi u sljedećem mandatu nakon izbora: „Sad ćemo postaviti pitanje zašto su kamatne stope na višegodišnje aranžmane – 20, 30 godina – toliko visoke u Hrvatskoj i toliko više od kamatnih stopa na stambene kredite u drugim članicama EU. Kažu: zbog rizika. Moguće, u manjoj mjeri. Bit ćemo dosadni kao udav dok svakome ne bude jasno zašto sljedećih 20 godina mora plaćati kamatnu stopu 2,5 puta veću nego u Njemačkoj“.