Olakšanje za građane: Smanjene zatezne kamate u Hrvatskoj

Bild 1 vergrößern +

Zgrada Hrvatskog Sabora

Od ove mjere smanjenje obveza očekuje oko milijun građana. Iako je većina zastupnika pozdravila ove promjene zamjerili su vladi što postupa gotovo panično tražeći da odmah stupe na snagu. Druga promjena koju je najavio ministar financija pogodovat će mnogo manjem broju zaposlenih ali i umirovljenika, osobito onih koji primaju mirovine zarađene u inozemstvu.

32 milijarde kuna duga

Hrvatska vlada u zadnjim mjesecima prije izbora smanjuje kamate građanima koji duguju bilo bankama bilo državi i poreze onima s visokim plaćama. Vlada je zatražila od Sabora da po hitnom postupku odmah snizi zakonske zatezne kamate građanima i firmama, koje su do sada bile najviše u EU. A hrvatski građani duguju, bilo bankama, bilo tijelima lokalne samouprave ili komunalnim poduzećima 32 milijarde kuna. Zatezne kamate godišnje su rasle za više od 3 milijarde kuna i povečavale ukupan dug. Ministar pravosuđa Orsat Miljanić je obrazložio ovu promjenu: „Fizička osoba gdje je bila dužnik do sada je bilo 12 posto, sada to ide na 8,14 posto. Kada se radi o trgovačkim ugovorima i ugovorima između trgovaca i osoba javnog prava ide sa 15 posto na 10,14. Kada se tiče poslovnih transakcija između poduzetnika i poduzetnika i osoba javnog prava sa 12,14 na 10,14.“ Neovisni zastupnik Damir Kajin odmah je izračunao koliko će dužnici od sada godišnje plaćati manje kamate: „Dug blokiranih građana neće se povečavati godišnje za 3,6 milijardi kuna na temelju ovog novog izračuna kamata već „samo“ za 2,4 milijarde kuna“.

Među najvišim kamatama u Europi

Saborska rasprava protekla je u čuđenju zašto su u Hrvatskoj do sada bile tako visoke zatezne kamate. Po mnogim ocjenama to je jedan od razloga što su mnogi građani dovedeni u dužničko ropstvo. Oporba je najviše zamjerila sadašnjoj vladi zašto ovu mjeru nije usvojila na samom početku svoga mandata. I ne manje prigovora bilo je na banke koje djeluju u Hrvatskoj. Kamate građanima na štedne uloge jednake su kao i u drugim zemljama Unije, ali kamate na kredite su najviše. Gotovo trećinu svih prihoda od kamata banke zarađuju na tzv. prekoraćenjima tekućeg računa. Osim toga banke naplaćuju od štediša čak 225 raznih naknada što nema niti u jednoj drugoj državi.

Usprkos nekoliko primjedbi zastupnici većine i oporbe su poduprli vladin prijedlog uz primjedbu da je to svakako jedan od predizbornih poteza. Ta se primjedba još više ističe nakon što je ministar financija Boris Lalovac najavio ukidanje do kraja godine stope od 40 posto poreza na najviše plaće i mirovine. Ta se stopa primjenjuje na mjesečna primanja viša od 13.200 kuna, bilo da je riječ o plaćama ili mirovinama.