Kosovo Srpske kuće na prodaju - odlazak bez povratka?

Sredstvima kosovske vlade i drugih zemalja, za srpske povratnike je poslednjih 15-ak godina, na celom Kosovu izgrađeno više hiljada kuća i stanova. Ali oni u njima uglavnom ne žive, žele da ih prodaju ili su ih već prodali, iako su dobili i nameštaj i novac za pokretanje biznisa.


Kosovo - srpske prazne kuće
Bild 1 vergrößern +

Kosovo - prazne kuće čekaju na prodaju

Prema zvaničnim podacima Ministarstva za zajednice i povratak samo od 2009. do 2014. sredstvima Vlade Kosova, EU i britanske ambasade u Prištini na celom Kosovu za srpske povratnike je izgrađeno 148 stanova i 1068 kuća, ili ukupno 1216 stambnih jedinica. Ovde nema podataka koliko je Vlada Srbije izgradila objekata za ovu namenu.

Svi oni su dobili krov nad glavom na osnovu odabira potencijalnih korisnika za povratak raseljenih, a na osnovu unutrašnjeg ‘Uputsva za sprovođenje podrške za povratak’ izdatog od Vlade Kosova.

U pisanoj izjavi za naš program ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić kaže da su “svi stambeni objekti njima predati zvanično, uz potpisivanje primopredajnog formulara i na osnovu trojnog sporazuma o namerama za izgradnju kuća između korisnika, ministarstva i opštine na čijoj se teritoriji kuće izgrađuju”.

Povratnici su, osim toga, dobili kompletan nameštaj, ali i po dve hiljade eura za početak nekog biznisa. Međutim, najveći broj tih kuća ne služe svojoj nameni . Uopšte nisu useljene i u njima uglavnom borave starci i to povremeno, ali je sve više onih koje su već prodate.

Neuseljene i prodane kuće

Međutim, najveći broj tih kuća ne služe svojoj nameni. Uopšte nisu useljene, u njima uglavnom borave starci i to povremeno, ali je, kako tvrde neki od onih koji žive u novoizgađenim kućama, preostali deo prodan, ili je u fazi prodaje.

U prizrenskom naselju Potkljaja, Vlada Velike Britanije je izgradila 34 kuće a u njima jedva da žive njih petoro ili šestoro. Ako se pokuca na vrata neke od tih kuća, često iziđe neko I govori na albanskom. Kaže da oni tu stanuju “plaćaju kiriju a vlasnik nije tu”.

Slično je i u Belom Polju, kod Peći, gde je iz pomenutih fondova izgrađeno 80 kuća za povratnike, a u njima živi tek 20–ak, uglavnom starijih meštana. Ostali su, kako tvrdi Svetozar Zogović, prodali ili zaključali kuće i žive negde u Srbiji.

“Evo, dvojica komšija, dve kuće su prazne .. neće da dođu .. I kakvi su to naši Srbi? Evo, ovaj komšija je prodao, pa su prodali još puno njih. Donja mahala ne postoji više, to je sve prodato. I šta ima da očekujemo ovde, čemu da se nadamo? Evo, moje imanje ovde, kompletno sa kućom i pet ari mesta ja ne prodajem ispod 200 hiljada eura. Kome se kupuje neka izvoli. Cena ti je ta, potpis imaš odma kod notara, odemo potpišemo … dam ti ovlašćenje, dam ti sve, ti meni 200 hiljada eura i ja idem u Srbiju“, kaže on.

Oni koji su prodali kuće više ne dolaze u rodni kraj. Njihovi sunarodnici, poput Radmile Gadžić, koja sa suprugom živu u prizrenskom naselju Potkaljaja, nakon što im je kuća izgrađena, ima jasan stav ovim povodom: “…Onima koji misle da de vrate neka im grade kuću, ali koji neće da se vrate neka im ne prave kuće. To je moja poruka.”

Sa svojom imovinom svako da raspolaže kako hoće...

Ajradin Alija, šef opštinske Kancelarije za zajednice i povartak u Prizrenu, zna za nagađanja, ali nema podataka o prodaji kuća. “Za sada nemamo dokaza o navodnoj prodaji. Što se pravnog aspekta tiče, i u samom Ministarstvu, kada sam jednom prilikom tražio da se ugovorom onemogući prodaja, decidivno mi je rečeno da od momenta kada dobiju ključeve vlasnici mogu da rade sa svojom imovinom šta im je volja. Iz toga možemo zaključiti da oni imaju pravo i da otuđe imovinu“ – navodi Alija.

I ministar Jevtić kaže da su te kuće “privatno vlasništvo u skladu sa zakonom o privatnom vlasništvu i vlasnik ima pravo da raspolaže sa svojom imovinom: da je koristi ili ne koristi, da je pokloni ili otuđi”. Po njegovim rečima, druga je stvar ukoliko se objekti grade na opštinskoj imovini. U tom slučaju ti stanovi, ili kuće ostaju u vlasništvu opštine i daju se na trajno korišćenje povratnicima, dokle god oni ostanu na Kosovu.

Po ministru Jevtiću, osnovni kriterijum za izgradnju kuća povratnika jeste zvanični dokaz o posedovanju imovine. Ali, zaključuje on, u saradnji sa lokalnim samoupravama, reguliše se povratak i onih porodica koje nemaju svoju imovinu, a žele da se vrate na Kosovo, ili u slučaju da te porodice borave u kolektivnim centrima. Za njih se grade kuće ili stanovi koje se kasnije konkursom dodeljuju upravo takvim slučajevima.


Stand: 21.07.2015, 20.00 Uhr