I jugoistok Evrope muče visoke temperature: Urodi prepolovljeni, suša uzela danak

Bild 1 vergrößern +

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji su već sada na velikom gubitku (ilustracija)

Agronomi smatraju da i ukoliko dođe do obilnijih padavina, u ovom trenutku one ne bi puno pomogle s obzirom da su usjevi spaljeni od visokih temperatura. Situacija je ista u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, gdje je na području Požeško - slavonske županije već proglašeno stanje elementarne nepogode. Mnogi poljoprivrednici smatraju da im je to jedni spas.

Nakon prošlogodišnjih poplava, koje su nanijele milonske štete poljoprivredi, posebno u Semberiji, poljoprivrednici će i ove godine imati značajno manje prinose. Negdje manje čak za polovinu od planiranog. Posljednica je to dvomjesečne suše i visokih temperatura koje su isušile polja i urode poljoprivrednih kultura, posebno kukuruza, voća i povrća. Grube procjene pokazuju da se u ovom trenutku radi o šteti od oko 100 miliona eura na području cijele BiH, a najgore je u Semberiji, Posavini i Lijevču Polju. Poljoprivrednicima nije jasno zašto Vlada Republike Srpske (RS) ne proglašava stanje elementarne nepogode s obzirom da je sve uništeno.

Elementarna nepogoda- noćna mora za vlast

Odgovor na pitanje zašto se ne proglašava stanje elementarne nepogode je jednostavan, a leži u obavezama Vlade koje u tom slučaju proizilaze. Naime, dok god je ovakvo stanje država nema obavezu da namiruje štetu, dok se u slučaju proglašenja elementarne nepogode, procjenjuje šteta koja se isplaćuje iz budžeta. Upravo zbog tog razloga Vlada RS je i prošle godine, tokom poplava, odugovlačila sa proglašenjem ovog stanja, što je po mnogima imalo negativne posljedice.

Vremenske prilike negativno utiču i na stočarsku proizvodnju, posebno u sektoru mljekarstva, peradarstva i svinjarstva. Zbog visokih temperatura i velikih gubitaka, u susjenoj Hrvatskoj, u Požeško – slavonskoj županiji proglašeno je stanje elementarne nepogode. Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, rekao je za hrvatske medije da je ovo jedna od najtežih godina u poslednjih deset i da su procjenjene štete višemilionske.

U Srbiji strahuju da ni kiša više ne može pomoći

Poljoprivrednici u Srbiji i dalje gledaju u nebo, nadajući se promjeni vremenskih prilika i kiši koja toliko nedostaje. Najviše štete je na usjevima u Vojvodini, na jugu te istočnoj Srbiji. Viskoke temperature pogoduju jedino pšenici koja je izvozni adut Srbije, ali strahuju da za ostale kulture, poput kukuruza te voća i povrća, spasa nema. Pitanje je kažu stručnjaci koliko bi kiša u ovom trenutku pomogla s obzirom da dug period suše.

Na poljoprivrednim usjevima u proteklom periodu znatnu štetu pričinilo je i olujno nevrijeme i grad koji je zahvatio određeni broj opština u BiH ali i Hrvatskoj i Srbiji, što znači da ukupnu štetu tek treba procjeniti. Obeshrabrujuće je što meteorolozi i za naredni period, tačnije do kraja ovog mjeseca, ne predviđaju značajnije padavine tako da bi šteta koja je do sada pričinjena mogla biti i veća. Proglašenje elementarne nepogode u neku ruku jeste rješenje za poljoprivrednike jer će time povratiti dio sredstava, ali je pitanje koliko vlada RS može sebi da priušti taj udar na budžet.