Odluka Rijaseta islamske zajednice BiH: Gašenje svih paradžemata

Bild 1 vergrößern +

Sjedište Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Kako je riječ o zatvorenim, u nekim slučajevima i prilično radikaliziranim zajednicama, to neće biti moguće provesti dogovorom i ubjeđivanjem, ali i sigurnosni stručnjaci zasad ne žele nagovještavati moguće radikalne odgovore pojedinaca ili grupa. Ova akcija direktna je posljedica nedavno usvojene zajedničke izjave bošnjačkih lidera o borbi protiv radikalizma i terorizma..

Osjetljivi problem paralelnih vjerskih skupina, „paradžemata“ koji djeluju van institucionalnog okvira Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dvadeset godina je guran pod tepih, ignorisan, različito tumačen i predstavljan po potrebi, ali je na kraju Starješinstvo, odnosno Rijaset Islamske zajednice, moralo krenuti u njegovo konačno rješavanje. Sva 64 paralelna džemata do kraja februara moraju biti zatvorena, odlučeno je u kabinetu vrhovnog poglavara Islamske zajednice, reisa Huseina Kavazovića. Odluka je donesena još polovinom decembra, ali je zbog njene iznimno osjetljive prirode tek ove sedmice i službeno potvrđena. Zamjenik reisu-l-uleme Husein Smajić potvrdio je u izjavi za Televiziju Federacije kako je Islamska zajednica odlučna da ovo pitanje konačno zatvori: „Iz tih džemata, nažalost, organizovano se krenulo na ta ratišta, čemu se apsolutno protivi Islamska zajednica. Mi hoćemo da damo i poruku da mi ovdje treba da se ovdje organizujemo, a ne da budemo topovsko meso tamo gdje se dešavaju ratovi.“

Godinama je vrh Islamske zajednice šutio, a pripadnici ovih grupa uzimali maha. Osnivali su svoje zatvorene zajednice, džemate, mesdžide – mjesta za vjersko propovijedanje i škole. Iskoristili su neodlučnost i svojevrsnu zbunjenost tradicionalnih vjerskih krugova, ali i neku vrstu blagonaklonosti nekadašnjeg reisa Mustafe Cerića, koji je u svojim istupima u početku te zajednice nazivao „novim muslimanima“ koji donose nove vrijednosti i imaju svoje mjesto uz „stare,“ tradicionalne bosanske džemate. Međutim, neke od tih zajednica počele su otvoreno da negiraju Islamsku zajednicu u BiH, da propagiraju radikalizam, da vrbuju ljude za odlazak na strana ratišta, da bi njihovo djelovanje eskaliralo terorističkim akcijama. Zajednička izjava bošnjačkih vjerskih i političkih lidera s početka decembra bila je svojevrsna najava okončanja ovog osjetljivog pitanja i to, kako je najavio član bh-Predsjedništva Bakir Izetbegović, institucionalnim sredstvima: „Moram priznati da nismo na vrijeme prepoznali obim opasnosti od širenja ove ideologije. Ovaj put se moramo suprotstaviti svakom obliku radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma i moraćemo to uučiniti institucionalno, intelektualno, moralno i politički.“

Inicijativa Islamske zajednice zasad je usmjerena na razgovore i ubjeđivanja vođa tih paralelnih zajednica da svoje sljedbenike prevedu u intitucionalne okvire. Javnost s pažnjom očekuje efekte ove akcije jer niko ne zna šta će biti sa onim zajednicama i pojedincima koji ne pristanu inicijativu Islamske zajednice, a s druge strane postoje izvjesni rizici da bi neki radikalni elementi među njima mogli odgovoriti nasiljem, ali o tome u ovom trenutku niko ne želi službeno govoriti. Zamjenik reisa Husein Smajić potvrđuje da, nakon isticanja roka za dogovor, ove grupe neće moći očekivati nikakvu podršku institucija Islamske zajednice: „Oni koji to ne prihvataju neće više biti predmet interesovanja Islamske zajednice, oni trebaju samo da budu predmet interesovanja državnih organa. Sve što se desi u tim nelegalnim džematima poslije kraja februara, to je stvar države kako će ih ugasiti.“

Uporedo sa ovom osjetljivom akcijom, otvorena je oštra rasprava o još jednom, ništa manjem izazovu. U Bosni i Hercegovini je posljednjih godina otvoren i veliki broj privatnih, čak i osnovnih škola, koje djeluju van okvira obrazovnog sistema. Rasprava je eskalirala nakon nedavnog samoubistva 14-godišnjeg dječaka iz privatne škole na Ilidži. Iako istraga još nije završena, vjeruje se da se dječak ubio zbog vršnjačkog nasilja, što je skrenulo pažnju na ove škole. Neke od njih su internatskog tipa, što znači da učenici i stanuju u njima, a otvorile su ih organizacije sa specifičnim vjerskim pogledima. To u javnosti stvara uvjerenje kako njihovi vaspitači i nastavnici mogu oblikovati djecu kako god žele, pa čak i odgajati ih u duhu nekih pokreta, koji propagiraju radikalizam. Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković nedavno je, pod pritiskom javnosti, najavio jaču kontrolu tih obrazovnih ustanova: „Donijeli smo niz zaključaka da Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade nastavi inspekcijske nadzore i u ostalim školama u Kantonu Sarajevo, posebno u ovim čiji je osnivač eventualno pravno lice. Takvih škola imamo u i segmentu osnovnog i srednjeg obrazovanja.“

Djelovanje u oba pravca podrazumijeva vrlo osjetljiv pristup jer neke od ovih zajednica, a posebno škola, jednostavno nisu u grupi onih koje bi predstavljale potencijalnu opasnost. U svakom slučaju, i Islamska zajednica i državne institucije pokazuju riješenost da neutrališu moguće izvore radikalizma i nasilja.