Dan žalosti u Srbiji i RS: Aleksandar Vučić: Hrvatska slavi protjerivanje svojih građana

Bild 1 vergrößern +

Bilten Veritasa, organizacije iz Republike Srpske: "Oluja je pogrom"

Kilometarske kolone izbjeglica i njihovo bombardovanje prilikom kretanja prema Srbiji kroz BiH, slike su koje protjerani nikada neće zaboraviti. Posebno, kažu, boli proslava etničkog čišćenja u Hrvatskoj poslednja dva dana. U Srbiji i dijelu BiH, u Republici Srpskoj - drugačija slika nego u Hrvatskoj. U Beogradu i Banjaluci održani su parastosi svim žrtvama Oluje a u podne sa svih pravoslavnih hramova odjekivala su zvona u znak sjećanja na ubijene i protjerane Srbe iz Hrvatske.

Most - simbol smrti i bijega

Veče prije, na mostu u Sremskoj Rači između Srbije i RS, vijence u Drinu bacili su premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik RS Milorad Dodik, koji je rekao da je upravo most na Rači bio simbol bijega od sigurne smrti, što se nikada ne smije zaboraviti.

Oko 250 hiljada protjeranih i dvije hiljade ubijenih podatak je kojim raspolažu srpske vlasti i kako kažu, radi se o jednom od najvećih etničkih čišćenja ikada. Zbog toga, premijer Srbije Aleksandar Vučić pita zbog čega Hrvatska slavi protjerivanje svojih građana koji su od konstitutivnog naroda postali nacionalna manjina. “I dođe mi da pitam one koji taj pogrom slave dva dana, zašto ne slavite šest dana i šest noći, tako ćete bar moći da se sjetite svakog koga ste protjerali, da ga proslavite pojedinačno”, rekao je Vučić.

Prognani Srbi iz tadašnje Krajine pamte i bombardovanje kolone na petrovačkoj cesti kojom su se izbjeglice povlačile traktorima, kamionima... Direktor Dokumentaciono informacionog centra “Veritas”, Savo Štrbac, kaže da je prema njihovima podacima ubijeno 1853 lica dok se za još 851 traga.

Teška borba za povratak na ognjišta

Izbjeglice i 20 godina kasnije tvrde da je Hrvatska provela etničko čišćenje u Oluji. Međutim, međusobne tužbe Srbije i Hrvatske su odbačene početkom godine, a izbjeglicama je ostavljeno da se bore sami za svoja prava, koja su im uskraćena u Hrvatskoj, kaže predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.

Činjenice govore da su Srbi danas u Hrvatskoj najveća nacionalna manjina i da ih ima 400 hiljada manje u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine. Ne zna se tačno koliko je Srba nakon Oluje nastavilo svoj život u RS, koliko u Srbiji a koliko ih je otišlo u inostranstvo. Oni koji su ostali izvan Hrvatske, uglavnom su starije osobe koje više, kažu, nemaju snage za povratak, iako im je to najveća želja.